Okrugli stol: Dinamična rasprava preko stotinu sudionika

Plan gospodarenja otpadom 2016.-2022. koji se kratko našao na javnoj raspravi izazvao je u proteklih mjesec dana burne i intenzivne reakcije stručne javnosti. Stoga se očekivala vrlo polemična razmjena stajališta preko stotinu prisutnih na okruglom stolu koji se u petak održao u Zagrebu u organizaciji časopisa Komunal i Centra  za razvoj i marketing. Problem gospodarenja otpadom je inače prilično kompleksan, ne samo na razini RH, već se i na razini EU kao i na nivou pojedinih država članica vode žustre rasprave o smjerovima i politikama koje će uređivati buduća pitanja postupanja s otpadom. Najnovijim paketom kružne ekonomije EU daje snažan okvir za daljnja unaprjeđenja i poboljšanja sustava gospodarenja otpadom.

Okrugli stol okupio je vrlo heterogen sastav sudionika, pa su se na jednoj strani našli predstavnici Ministarstva zaštite okoliša ojačani dijelom struke i civilnim udrugama koje podržavanju donošenje Plana, a na drugoj strani dio stručne javnosti koji je iznio dvojbe oko utemeljenosti i procedura donošenja Plana kao i upozorenja na neke moguće sadržajne manjkavosti. Predstavnici dvije vodeće političke stranke nisu se odazvali pozivu, što pred sam proces usvajanja Plana u narednom razdoblju stavlja nove izazove, iako Ministarstvo ističe da će se sve stranke u Vladi usuglasiti jer se radi o prevažnom razvojnom pitanju.

Runko Luttenberger: Koncept koji predlažemo nema alternativu

Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode dr. sc. Lidija Runko Luttenberger izjavila je kako očekuje da će Vlada relativno brzo usvojiti plan gospodarenja otpadom, koji potom ide na ocjenu Europske komisije. Do kraja ove godine Hrvatska bi na raspolaganju trebala imati i 475 mil. EUR iz EU fondova, jer je usvajanje plana preduvjet za povlačenje tih sredstava. Hrvatska je već nekoliko puta opomenuta zbog nedonošenja plana, stoga ovaj problem treba riješiti do kraja godine. Koncept koji mi predlažemo i koji zapravo ni nema alternativu je odvajanje otpada i put ka cirkularnoj (kružnoj) ekonomiji, kako bismo zadovoljili sve one obveze koje imamo temeljem važećih propisa, rekla je Runko Luttenberger novinarima i sudionicima te nadodala kako se ni jedno ministarstvo nije negativno očitovalo na Plan, koji naglasak stavlja na sortirnice, reciklažu i zagovara “zero waste” koncept, uz preinaku postojećih i planiranih Centara za gospodarenje otpadom, nastavila je. Također, napomenula je da je Ministarstvo ponosno što kao saveznike ima ekološke udruge, ali i brojna komunalna poduzeća i JLS koje se sve više javljaju s idejama izgradnje manjih centara i sortirnica koje bi mogle trajno riješiti njihov problem s otpadom. Kritičari nažalost nisu niti pročitali tekst Plana, nego su protiv po inerciji suprotstavljenih interesa. Odgovarajući na prigovore predstavnika regionalnih centara za gospodarenje otpadom, koji su istaknuli da su postojeći centri službeni model zbrinjavanja otpada utemeljen na zakonu, zbog čega se u proteklom desetljeću u centre ulagalo puno novca, a s novim konceptom Ministarstva za njih neće biti posla, Runko Luttenberger ističe kako je problem što je cijeli taj proces uhodavanja predugo trajao, nije se pokazao učinkovitim, ali misli “da niti jedna država, pa tako ni Hrvatska nije toliko bogata da može graditi nove Obrovce”.

Škrlec: Izgubili smo vrijeme, moramo se prilagoditi kružnoj ekonomiji

Prof. dr. Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane izjavio je da su poštivanje hijerarhije gospodarenja otpadom, uvođenje integriranog sustava prema načelima kružne ekonomije, veći postotak razdvajanja na kućnom pragu i uključivanje građana najvažniji elementi za uspješnu provedbu plana koji nas, s obzirom na obaveze ispunjavanja ciljeva EU-a, neće dovesti u neugodnu situaciju plaćanja penala. Imamo problem s nezaposlenošću, novim sustavom gospodarenja otpadom možemo otvoriti nova radna mjesta i izvoziti poluproizvode, rekao je Škrlec. Napomenuo je da europska politika radi na ostvarenju energetske unije, koju pokreće tržište sekundarnih sirovina, što Hrvatska do sad nije prepoznala.

 MATERIJALI:

Komentiranje nije dozvoljeno.