Kako bi se približili zacrtanim ciljevima EU po pitanju zaštite okoliša potrebni su prilagođeni kriteriji i veći financijski kapaciteti lokalne samouprave, poruka je to komunalaca, gradova i općina iz Hrvatske i BiH sa sektorske konferencije koja se u Europskom parlamentu održala u utorak. Radi se o petom izdanju skupa o komunalnom gospodarstvu u Bruxellesu, kojoj je domaćin zastupnica Ivana Maletić, a glavna ovogodišnja tema odnosila se na financiranje komunalne infrastrukture u novoj financijskoj perspektivi 2021.-2027. godine.
Govoreći o korištenju fondova EU za velike infrastrukturne projekte u gospodarenju otpadom i vodama istaknuti su brojni izazovi koji Hrvatsku očekuju do 2023. godine, kada je krajnji rok za dostizanje nekih okolišnih ciljeva, poput odvojenog prikupljanja 50% otpada ili pročišćavanja komunalnih otpadnih voda za aglomeracije veće od 2.000 ES.
Pred nama je utrka s vremenom, izazovi su veliki, a vremena je malo, naglasio je Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova. Apostrofirano je kako su vlastite direktive često prestroge i neusklađene s onim što je dogovoreno s EU te je potrebno prilagoditi natječajne uvjete lokalnim potrebama. Potvrdio je to i Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, koji kao ključ boljeg iskorištenja fondova EU za komunalno gospodarstvo bolju kapacitiranost lokalne samouprave, kako u financijskom tako i u tehničkom pogledu.
U narednom periodu jedinice lokalne samouprave moraju se suočiti s višegodišnjim kašnjenjima te lutanjima u iznalaženju jednostavnijih načina projektiranja i samih ideja o projektima. Dugoselski gradonačelnik Nenad Panian predložio je užu suradnju između JLS koji već imaju rezultate i iskustva s onima koji tek kreću u tu „kompliciranu avanturu“.
Sektor vodno-komunalne infrastrukture jedan je od najuspješnijih po alociranim sredstvima, istaknuo je u ime Hrvatskih voda dr. sc. Siniša Širac, koji je naglasio da su Hrvatske vode, sukladno dosadašnjim iskustvima, odobrile projekata u vrijednosti iznad alokacije. Međutim, u provedbi su brojna kašnjenja, što zbog predugog perioda pripreme, što zbog žalbi koje značajno usporavaju natječajne procedure. Iz tog razloga će se, kaže, Hrvatske vode usmjeriti na realizaciju predviđenu ambicioznim planom za 2019. godinu.
Predavanja u Europskom parlamentu su održali Aurelio Cecilio, voditelj Odjela u Općoj upravi za regionalnu i urbanu politiku (DG Regio) Europske komisije te Mirela Lupaescu iz istog Odjela, nadležna za praćenje Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i intervencije Kohezijskog fonda u Hrvatskoj. Sudionicima su ovakvi skupovi prilika za direktnu komunikaciju s Europskom komisijom i europarlamentarcima, koji upravo donose financijske planove za novo razdoblje iz kojih će se, među ostalim, financirati i komunalna infrastruktura.
Na petoj konferenciji o komunalnom gospodarstvu u Bruxellesu, u organizaciji Časopisa Komunal i zastupnice Ivane Maletić, brojni predstavnici komunalnih poduzeća, gradova i općina iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine pozvali su Komisiju da se, u idućem periodu, omogući financiranje small scale infrastrukture poput škola, vrtića, domova za starije osobe, grobljanske arhitekture, što se do sada nije moglo koristiti.
U radu konferencije aktivan doprinos dali su i Goran Bradić, direktor Čistoće Zagreb, Alen Runac (Parkovi Varaždin), Damir Benčević (Grad Zaprešić), Anita Matešić Štajcer (Općina Kamanje), Alan Đozić (Sisački vodovod), Damir Lneniček (Grad Daruvar), Irena Miličević (Grad Rijeka) i brojni drugi predstavnici komunalnih tvrtki, članovi lokalne samouprave, kao i zastupnici u Europskom parlamentu Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Marijana Petir i Ruža Tomašić.
