U zagrebačkom hotelu Westin 19. lipnja je održana šesta po redu Cemetery konferencija koja je okupila predstavnike grobljanskog sektora, ali i državnih institucija i udruga, s glavnim ciljem rasprave o trenutačnom položaju grobalja u RH. Konferencija je obradila brojne teme, a jedna od glavnih svakako je bio problem obnove i osuvremenjivanja domaćih grobalja. Naglašeno je kako je nemogućnost financiranja grobljanske infrastrukture iz EU fondova veliki problem za cijeli sektor te kako s komunalnim standardom grobalja daleko zaostajemo za drugim europskim zemljama. Sudionici su naglasili kako je prijeko potrebno akreditirati specijalizirane programe financiranja jer većina JLS nema dovoljno sredstava za obnovu i podizanje usluge na viši, primjereniji standard. Hrvatska ima bogatu kulturnu baštinu i na njenom se području nalaze brojna groblja koja imaju izniman značaj – bilo da su članovi prestižne europske udruge ASCE, imaju znamenite pokojnike ili pak datiraju iz nekih starijih povijesnih vremena. Zato je sektor suglasan kako izgradnja osnovnih civilizacijskih elemenata, poput grobne kuće, ograde, krova ili sanitarnih čvorova mora biti minimum standarda. Nažalost, brojne hrvatske sredine ne mogu si priuštiti dostizanje europske razine.
Podršku konferenciji i cijelom sektoru pružili su svojim pokroviteljstvom Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture i Hrvatska gospodarska komora, a ovogodišnje izdanje, u ime gradonačelnika Milana Bandića, otvorio je direktor Gradskih grobalja Zagreb Patrik Šegota, koji se osvrnuo na posljedice korona krize, ali i potresa koji je značajno oštetio zagrebački turistički i kulturni dragulj – groblje Mirogoj te brojna druga groblja na područja Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.
Skupa i dugotrajna obnova Mirogoja
Šegota je istaknuo kako su posljedice potresa iznimno teške te kako će obnova potrajati godinama i zahtijevati pozamašan financijski iznos. – Više od 6.000 grobova je teško oštećeno u potresu. Arkade su označene oznakom hitne sanacije, a morat ćemo presložiti i sva četiri tornja crkve Krista Kralja. Golema šteta je nastala i na brojnim spomenicima, a samo u ova tri mjeseca uložili smo više od 2,5 mil. KN u sanaciju prioriteta – rekao je Šegota i izrazio nadu kako će naći zajednički jezik s Ministarstvom kulture i što prije krenuti u kompletnu obnovu. Osim toga, velika je vijest i kako bi mirogojske arkade mogle dobiti originalan izgled prema Bolléovim skicama. Naime, široj je javnosti nepoznato kako je ulaz u slavne arkade Hermann Bollé zamislio drugačije. – Imamo originalne Bolléove skice i nadam se da ćemo Mirogoju dati izgled kakav je originalno bio zamišljen. Vjerujem kako se prilikom izgradnje to nije dogodilo zbog manjka financijskih sredstava. Smatram kako će naši konzervatori i Zavod za zaštitu spomenika kulture prepoznati tu pozitivnu inicijativu i da će izvođenje prema originalnim nacrtima podignuti kvalitetu same lokacije i vizual arkada – naglasio je voditelj Gradskih groblja Zagreb.
Bez većih problema u korona krizi
Važna tema bilo je i operativno poslovanje grobalja uslijed pandemije koronavirusa. Sudionici su se složili kako groblja u Hrvatskoj, srećom, nisu bila na udaru kao što su bila, primjerice, na Zapadu kontinenta, međutim nove okolnosti su izazvale velike troškove za komunalna društva. – Izbjegli smo najgori scenarij. Pripremali smo se i međusobno komunicirali. Imali smo priliku trenirati u nekim blažim uvjetima i sve smo odradili na visini zadatka – rekao je Marko Cindrić, tajnik Udruženja komunalnog gospodarstva. – Imali smo neke nove situacije, ali ništa što bi destabiliziralo poslovanje. Nadamo se da neće biti drugog vala, ali ćemo ga zasigurno dočekati spremniji – poručila je Jelena Wertag iz tvrtke Ukop d.o.o. Osijek, koja je predstavila niz operativnih pojedinosti iz operativnog rada tijekom korona krize. Dvije trećine sudionika istaknule su kako još uvijek zbrajaju nastalu štetu, dok je samo 13 posto prisutnih navelo kako ih kriza nije značajnije pogodila.
Digitalizacija i registri su novi prioritet
Kriza uzrokovana pandemijom Covida-19 predstavlja priliku za unaprjeđivanje postojećeg poslovanja, posebice u dijelu digitalizacije rada komunalnih društava, budući da je dio tvrtki tijekom krize komunicirao s korisnicima isključivo u online formi. Primjerice, korisnici groblja Mirogoj imali su mogućnost za virtualnu šetnju arkadama nakon potresa u cilju utvrđivanja šteta, dok su se računi i sva plaćanja i komunikacija s obiteljima pokojnika odvijali u online formi. Kao veliki sektorski cilj nameće se objedinjeni registar svih pokojnika u RH što bi trebalo olakšati pretraživanje pojedinačnih podataka o pokopanim osobama, ali i potaknuti istraživanja i znanstvenu obradu podataka koji su do sada bili uglavnom dostupni na lokalnoj razini.
Smanjenje prihoda i zadržavanje radnih mjesta
Odluke Stožera civilne zaštite utjecale su i na obim i vrstu posljednjih ispraćaja pokojnika, uglavnom reducirajući broj osoba i opreme, što je za komunalna društva značilo znatno manje prihode te povećane rashode radi nabave sanitetskih materijala, zaštitne opreme te pojačane dezinfekcije. Većina grobalja pruža i hortikulturne usluge koje su također znatno reducirane tijekom krize.
Sudionici konferencije su interaktivno izrazili svoja stajališta oko važnih sektorskih izazova. 55 posto smatra kako je potrebno akreditirati specijalizirane programe financiranja grobalja iz EU fondova, dok 28 posto tvrtki smatra kako JLS trebaju više participirati u financiranju.