Krajem prošlog mjeseca jedan od vodećih autoriteta Komisije na odlasku, potpredsjednik za energetsku uniju Maroš Šefčovič, založio se u Bruxellesu za veću primjenu istraživanja i inovacija, kako bi baterijski pogon stekao primat u odnosu na ostala pogonska goriva. Šefčovič je iznio nedvosmislenu potporu Komisije kako bi se do 2040. godine čak 57% novih vozila koristilo baterijama. Očekuje se kako će sve službe u Komisiji osigurati odgovarajuću podršku, a Europska tehnološka i inovacijska platforma (ETIP) za baterije (skraćeno BatteRIes Europe) već okuplja istraživačke, industrijske i javne vlasti u cijelom lancu vrijednosti i uključuje države članice i regije.
Nije tajna da EU želi postizanje dugoročnog cilja o neto nultim emisijama uz visoku razinu dekarbonizacije gospodarstva te uz još veću ulogu elektrifikacije cestovnog i javnog prometa. Direktiva o dizajnu tržišta električne energije bit će ključni instrument koji će omogućiti uvođenje novih sudionika na tržištu te posebice povećanje konkurencije u pronalasku najboljih rješenja za skladištenje električne energije. Prema najavama nekih ambicioznijih članica, poput Danske ili Švedske, Komisija očekuje da će se do kraja godine članice usuglasiti o postizanju klimatske i CO2 neutralnosti do 2050. godine.
Osnovana je i Europska udruga baterija kako bi se omogućilo akterima da udruže zajedničke snage kroz lanac vrijednosti, da se ubrza energetska tranzicija EU-a te da se uhvati dio kolača na brzo rastućem tržištu vrijednosti od preko 250 mlrd. EUR godišnje, počevši od 2025. godine. Ugledni Bloomberg New Energy Outlook predviđa da će do 2040. godine 57% novih vozila pogoniti baterije, odnosno čak 80% autobusa, 60% automobila, kao i 40% za srednjih i velikih komercijalnih vozila. Njemački BASF je već uložio 400 mil. EUR u preradu baterijskog materijala, dok je Umicore uložio 660 mil. EUR u Belgiji i Poljskoj na razvoj materijala koje se koriste za baterije.