U skladu sa Zelenim planom Europska komisija je donijela sveobuhvatnu Strategiju za bioraznolikost do 2030. godine. Nova Strategija se bavi glavnim uzrocima gubitka bioraznolikosti, kao što su neodrživo korištenje zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje i invazivne strane vrste. Donesena usred pandemije, ta je strategija centralni element plana oporavka EU-a te je ključna za sprečavanje budućih epidemija, povećanje otpornosti na njih i brzo pružanje poslovnih i investicijskih prilika za obnovu gospodarstva EU-a.
Drugim riječima, Strategija ima za cilj da pitanja bioraznolikosti postanu važan dio cjelokupne strategije gospodarskog rasta EU-a pa se tako predlaže da se odrede obvezujući ciljevi za obnovu oštećenih ekosustava i rijeka, poboljša zdravlje zaštićenih staništa i vrsta u EU-u, oprašivači vrate na poljoprivredna zemljišta, smanji onečišćenje, poveća broj zelenih površina u gradovima, poboljša zdravlje europskih šuma te potakne ekološka poljoprivreda i druge poljoprivredne prakse koje pogoduju bioraznolikosti.
Navedeni su i konkretni koraci kojima bi se bioraznolikost Europe počela oporavljati do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30 posto europskog kopna i mora u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja te vraćanje obilježja krajobraza velike raznolikosti na najmanje 10 posto poljoprivrednih zemljišta.
– Nova strategija za bioraznolikost dopunjava ono što je dosad funkcioniralo novim instrumentima koji će nas voditi do stvarne održivosti, na korist svima. EU želi zaštititi i obnoviti prirodu, doprinijeti gospodarskom oporavku od trenutačne krize i otvoriti put ambicioznom globalnom okviru za zaštitu bioraznolikosti cijelog planeta – rekao je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius, a iz Komisije su nadodali kako će se time ojačati otpornost naših društava na buduće pandemije i prijetnje kao što su posljedice klimatskih promjena, šumski požari, nesigurnost opskrbe hranom ili izbijanje bolesti.