Europska komisija je početkom rujna predstavila Akcijski plan za kritične sirovine, popis kritičnih sirovina iz 2020. i prognostičku studiju o sirovinama kritičnima za strateške tehnologije i sektore iz perspektive 2030. i 2050. U Akcijskom planu razmatraju se sadašnji i budući izazovi te predlažu mjere za smanjenje ovisnosti Europe o trećim zemljama, diversifikaciju opskrbe iz primarnih i sekundarnih izvora te povećanje učinkovitosti upotrebe resursa i kružnosti uz promicanje odgovorne nabave diljem svijeta.
Time bi se trebao potaknuti prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo te povećati otpornost i otvorena strateška autonomija Europe u ključnim za to potrebnim tehnologijama. Popis kritičnih sirovina ažuriran je kako bi, s obzirom na njihovu primjenu u industriji, odražavao promjene u njihovoj važnosti za gospodarstvo te izazove u opskrbi. Sadržava 30 kritičnih sirovina, a prvi je puta na njemu i litij, koji je ključan za prelazak na e-mobilnost.
– Sigurna i održiva opskrba sirovinama preduvjet je za otpornost gospodarstva na poremećaje. Europi će samo za baterije za električne automobile i skladištenje energije trebati do 18 puta više litija do 2030., odnosno 60 puta više do 2050. Kao što je vidljivo iz našeg predviđanja, ne možemo dopustiti da današnje oslanjanje na fosilna goriva ustupi mjesto ovisnosti o kritičnim sirovinama – rekao je potpredsjednik za međuinstitucijske odnose i predviđanja Maroš Šefčovič.
– Europa može predvoditi zelenu i digitalnu tranziciju i industrijski kao kontinent prednjačiti samo ako raspolaže potrebnim sirovinama. Ne bismo se smjeli posve oslanjati na treće zemlje, a još manje na samo jednu, što je slučaj za neke rijetke zemne elemente. Diversifikacijom opskrbe iz trećih zemalja i razvojem kapaciteta EU-a za vađenje, preradu, recikliranje, rafiniranje i odvajanje rijetkih zemnih elemenata možemo postati otporniji i održiviji – zaključio je Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište.