Globalni ugovor o klimi su već ratificirale 62 države uključujući SAD i Kinu, koji su i najveći zagađivači, kao i Indija, koja se intenzivnije razvija. Potpisnice su ujedno odgovorne za 52 posto emisija stakleničkih plinova. Iako Hrvatska po stanovniku godišnje proizvede 6,3 tone emisija CO2, nasuprot EU prosjeku od 9,3 tona, novim dogovorom ona mora i financijski sudjelovati u paketu te donijeti mjere za daljnje smanjenje emisija. SAD, primjerice, godišnje po stanovniku proizvedu čak 20 tona CO2. Hrvatsku tek očekuje precizno definiranje mjera kojima će doprinijeti ostvarenju ciljeva, ali već je donešena niskougljična strategija. Očekuje se i nova energetska strategija, kojom bi energija iz obnovljivih izvora trebala biti stavljena u prvi plan. Naša je mreža, osim toga, još uvijek nespremna primiti toliko elektrana iz obnovljivih izvora, dok nema niti dovoljno novaca za njihovo poticanje. Upravo iz tog razloga imamo već najavu poskupljenja struje za građane i industriju, jer je novaca već sada premalo za sve koji proizvode struju iz OIE. Prema riječima hrvatskog europarlamentarca Davora Škrleca, Pariški sporazum je naš civilizacijski doseg i on označava promjenu paradigme dosadašnjeg odnosa stanovnika prema našem planetu. «Takav odnos predstavlja višu razinu svijesti čovječanstva, koje prvi put u povijesti ima priliku svoja tehnološka postignuća i znanost usmjeriti na dobrobit života na Zemlji» rekao je Škrlec. Hrvatska u zajednički fond planira već iduće godine izdvojiti milijun EUR a cilj je da razvijene države do kraja 2020. mobiliziraju 100 mlrd USD. koje će se namijeniti zemljama u razvoju.