Prema rezultatima istraživanja koje je tijekom 2021. godine provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, otpad od hrane iz kućanstava najčešće završava u miješanom komunalnom otpadu, a potom slijede odlaganje u komposter i bacanje u spremnik za biootpad.
U kućanstvima u RH se godišnje baci 216.345 t otpada od hrane (53,6 kg po stanovniku), od čega se 86.726 t (21,5 kg po stanovniku) odnosi na jestivi dio, odnosno na hranu čije se bacanje moglo izbjeći.
Gledajući prema geografskom području, najviše hrane po stanovniku godišnje se baca u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (61 kg) te u Dalmaciji (57 kg), dok se u ostalim područjima količina bačene hrane po stanovniku kreće između 51 i 53 kg. Navedena razlika se može objasniti razlikama u navikama stanovništva tih dvaju područja vezanim uz upotrebljavanje viškova hrane. Naime, iz prikupljenih podataka proizlazi da stanovništvo dviju primorskih regija rjeđe iskorištava ostatke obroka za pripremu novoga te značajno češće baca hranu s istekom roka trajanja čim taj rok istekne, naglašava se u analizi MINGOR-a.
Oko 15% kućanstava nikad ne iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka, a njih 24% to čini rijetko. Većina kućanstva to napravi barem ponekad. Ponekad to učini 19% kućanstava, a 8% gotovo uvijek ili uvijek. Količina bačene hrane kod kućanstava koja često ili uvijek iskorištavaju ostatke obroka je očekivano niža.
Na pitanje o razlozima bacanja hrane ispitanici su mogli navesti više odgovora. Prema dobivenim rezultatima najčešći razlog bacanja je prevelika količina kupljene/pripremljene hrane zbog čega hranu baca preko polovine kućanstava (52%). Na drugom mjestu je istek roka trajanja zbog čega hranu baca 37% kućanstava, a na trećem mjestu po učestalosti bacanja je hrana koja je uništena/nejestiva koju baca 30% kućanstava.
