Tijekom karnevalskih povorki i svečanosti koje su jučer završile u većini hrvatskih gradova na jadranskoj obali, maskirani sudionici su kroz proteklih mjesec dana pokazali vrlo domišljata rješenja u izradi maski, kostima i karnevalskih rekvizita.
Maska od limenki
U najvećem lučkom gradu Rijeci odvijala se i najveća povorka u ovom dijelu Europe, koja je okupila preko 10.000 maskiranih sudionika te preko 110.000 gostiju. Pažnju ekologa i osviještenih medija ove godine je privuklo ”Pusno društvo KURENT” iz planinskog mjesta Gerovo, čiji su članovi obukli kostime izrađene od odbačenih aluminijskih limenki i time imitirali poznate zvončare, koji na tijela uobičajeno vješaju zvona i imaju strašne maske sa životinjskim rogovima. Štoviše, skupina KURENT je plesom s brojnim pažljivo povezanim limenkama oko tijela proizvodila vrlo veliku buku, pokupila je brojne simpatije i pohvale za originalnost i primjenu inovacija, odnosno upotrebu recikliranih materijala tijekom karnevala.
Stanje s gospodarenjem komunalnim otpadom u Hrvatskoj bilježi određeni napredak, kako u zakonodavnom smislu, kroz usvajanje Plana gospodarenja otpadom te donošenjem niza podzakonskih akata, tako i kroz provedbu brojnih aktivnosti na terenu, uključujući izgradnju prvih regionalnih centara za gospodarenje otpadom, kao i provedbom širokih nacionalnih kampanja za odvojeno sakupljanje otpada. Stručna javnost je podijeljena oko ostvarenih učinaka, ali sve više prevladava stajalište kako je problematika komunalnog otpada u Hrvatskoj sve usklađenija s regulativom EU i kako su poduzete važne mjere koje će dovesti do usklađivanja sa ciljevima EU.
MORSKI OTPAD PRIJETI TURIZMU
Tijekom pet godina članstva u EU, kao i kroz pretpristupno razdoblje ostvaren je značajan napredak i za razliku od drugih zemalja ove regije, u Hrvatskoj je sve manje divljih odlagališta, odnosno slobodnog otpada u okolišu, posebno odbačenih plastičnih predmeta u rijekama i vodotocima. Štoviše, Hrvatska postaje kolateralna žrtva nekontroliranog odbacivanja komunalnog otpada u okoliš u susjednim zemljama, budući da je svake godine, južni priobalni dio Hrvatske, na udaru enormnih količina morskog otpada, koji uz pomoć olujnih vjetrova stiže na južne hrvatske obale pa se turističke destinacije poput Dubrovnika, moraju dodatno organizirati, kako bi očistile i uklonile tisuće tona morskog otpada.
HRVATSKA PREMALO RECIKLIRA! OZBILJNI PROBLEMI S PLASTIKOM
Nažalost, ostvareni pomaci u gospodarenju otpadom ne 
znače i pomak oko recikliranja, jer se Hrvatska s udjelom od 23 % recikliranja otpada nalazi daleko od europskog prosjeka (46%), a do 2030. morat će se dostići cilj od 60%. Zabrinjavajuće je što se trenutno u Hrvatskoj čak 76% prikupljenog otpada odlaže pod zemlju a tek manji dio reciklira i oporabljuje. U posljednje vrijeme, uslijed krize s izvozom otpadne plastike prema kineskom tržištu, došlo je do velikih poremećaja na hrvatskom tržištu odvojeno sakupljene i reciklirane plastike, koja je proteklih godina bila predmet intenzivne trgovine i bilježila je dobru potražnju sa cijenama od 45 do 110 EUR/t, u ovisnosti od vrste i kvalitete. Stvari su se drastično promijenile kroz posljednjih godinu i pol dana, budući da komunalna društva u Hrvatskoj sada često moraju platiti za odvoz i zbrinjavanje plastike iznose od 60 do 100 EUR/t, što ih prisiljava da odvojeno sakupljenu plastiku odlažu na odlagališta i time zapravo derogiraju postojeći sustav i postignuti napredak.
U preko 200 komunalnih društava postižu se različiti rezultati oko odvojenog sakupljanja i recikliranja, ali neke tvrtke, posebno one koje djeluju u manjim i društveno odgovornijim sredinama postižu vrlo zapažene rezultate u recikliranju. Primjerice, na otoku Krku i u sjeverozapadnoj Međimurskoj županiji postignuti su rezultati koji premašuju europske prosjeke, a tvrtka PRE-KOM iz Preloga postavlja visoke ciljeve prema ZERO WASTE sredini, smanjujući količinu otpada po stanovniku na svega 50 kg godišnje u 2020. godini, kada će odvojeno prikupiti preko 70% otpada. U 2018. godini ostvarili su 58% recikliranja, uz sakupljanje 79 kg otpada per capita, s time da su započeli i s odvojenim prikupljanjem jestivog ulja.
NAPREDAK S PUNO MOGUĆNOSTI ZA POBOLJŠANJA
Prosječni hrvatski stanovnik je u 2017. godini proizveo 416 kg komunalnog otpada (EU prosjek je 487 kg) i sustav gospodarenja otpadom bilježi niz ograničenja i izazova, koja se očituju kroz sporiju dinamiku zatvaranja odlagališta (sukladno EU direktivi Landfill of waste) i kroz početne teškoće u radu centara za gospodarenje otpadom. Istovremeno, treba naglasiti i ostvarivanje iznimnih rezultata u nekim sredinama, stoga okolišni i komunalni stručnjaci smatraju kako je u Hrvatskoj postignut generalni napredak po pitanju komunalnog otpada. Potrebno je spomenuti kako se sve češće na političkim i stručnim razinama te kroz medije otvaraju važne rasprave o temama poput hijerarhije gospodarenja otpadom, prevencije i ponovnog korištenja otpada, a mnoge nevladine udruge skreću pažnju na potrebu povećanog recikliranja te se protive mogućnostima korištenja otpada u proizvodnji energije, prema uzoru na razvijene članice EU, a što mnogi vide kao rješenje za daljnje pretjerano odlaganje otpada pod zemlju.
Zaključno se može istaknuti kako je u posljednja dva desetljeća Hrvatska u znatnoj mjeri pomaknula i unaprijedila svoj fokus na komunalni otpad, odnosno na problematiku njegovog odlaganja, prevenciju i smanjenje. Ovakva pozitivna klima potpomognuta je i kroz rad lokalnih tvrtki koje u Hrvatskoj proizvode pripadajuće tehnologije, uz primjenu niza inovacija, koje omogućuju održivo i ekološko gospodarenje otpadom i postizanje EU ciljeva kružne ekonomije.
Uspostava hijerarhije svih aktivnosti s otpadom postaje ključni pristup pa se u hrvatskoj javnosti otpad sve češće smatra resursom. Kao posljedica toga sve se više javno govori o potrebi smanjenja pritiska na okoliš te na potrebu postizanja očekivanih rezultata kružne ekonomije, jer otpad može stvarati nova radna mjesta, kroz centre za oporabu i ponovnu uporabu. Pametno gospodarenje otpadom može dovesti do rješavanja dvaju najvećih društvenih izazova: do većeg postotka recikliranja i do ponovne upotrebe odbačenih materijala, poput plastike, te do zapošljavanja teže zapošljivih osoba, što neke sredine u Hrvatskoj uspješno kombiniraju.
U Zagrebu, 7. ožujka 2019.
Časopis Komunal
Marijan Kavran, glavni urednik