Kraj kolovoza rezerviran je za stručno studijsko putovanje u Dansku i Švedsku, koje se održalo od 27. do 29. 8. 2018. kao dio stručnih i edukacijskih aktivnosti časopisa Komunal. Istaknute sudionike i predstavnike komunalnog sektora i jedinica lokalne i regionalne samouprave predvodili su Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Goran Pauk predsjednik Hrvatske zajednice županija, predstavnici Hrvatskih voda i brojni načelnici i stručnjaci za komunalna pitanja.
Danske i švedske jedinice lokalne samouprave nude neka od svjetski najnaprednijih rješenja po pitanju energetske učinkovitosti, gospodarenja otpadom, vodnim resursom te integriranim javnim uslugama. Danski cilj da država bude potpuno fossil free do 2050. godine neke će općine i gradovi dostići i mnogo godina prije, korištenjem pametnih mreža, obnovljivih izvora energije, ali i pametnim iskorištavanjem otpada – odvajanjem, recikliranjem i pretvaranjem u energiju. Iz tradicije pročišćavanja otpadnih voda proizlaze visoki stupanj pročišćavanja, riješeno pitanje zbrinjavanja mulja i korištenja u energetske svrhe uz pomoć vrhunskih tehnologija. Na sjeveru Europe zaštita okoliša, učinkovito korištenje energije i resursa duboko su ukorijenjeni u svijest stanovnika i svih političkih opcija.
Sadržajna trodnevna posjeta počela je u švedskom gradu Malmö, koji, prema Programu zaštite okoliša usvojenom 2009. godine želi već do 2020. godine biti potpuno klimatski neutralan. U zapadnoj gradskoj luci sudionici su vidjeli izvrstan primjer urbane obnove i održive prenamjene nekadašnje industrijske četvrti u modernu stambeno-poslovnu zonu te suradnje privatnog i javnog sektora u energetici.
Prostorno najudaljeniji danski otok Bornholm nipošto nije „zaboravljen“ nego pokazuje svu agilnost, kooperativnost i suradljivost danskog društva. Oko 40.000 otočana vezu s matičnim kopnom ostvaruje s desetak letova dnevno, a uprava nadležna za cijeli otok budućnost vidi u „zelenim“ energetskim rješenjima i raznovrsnim obnovljivim izvorima. Od 2013. godine na ovom turistički orijentiranom otoku su nafta i ugljen zaboravljeni energenti dok se društvo okreće bioplinu, vjetru, solarnoj energiji i otpadu koji se pretvara u toplinsku i električnu energiju, a samo se 5% odlaže na odlagališta.
Sadržajni program zaključen je treći dan u glavnom gradu Danske, gdje je delegacija od 35 predstavnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine vidjela avangardna rješenja. Amager Bakke energana na otpad manje je od godinu dana u uporabi i primjer je vrhunske arhitekture, tehnologije i zaštite okoliša. Svakodnevno se zbrinjava 250-300 kamiona otpada, koji se spaljuje u dvije peći kapaciteta obrade 25-35 tona otpada po satu iz kojeg se proizvodi toplinska i električna energija.
U blizini se nalazi jedno od sjedišta UN-a, smješteno u modernoj zgradi u kojoj su primijenjeni najviši standardi gradnje, zaštite okoliša i osiguranja maksimalno ugodnog radnog okruženja za zaposlenike. Među njima nalaze se i dvije Hrvatice koje su rado podijelile bogata iskustva rada u ovom međunarodnom okruženju gdje je smješteno čak 11 UN-ovih agencija. Zgrada vrijedna 150 mil. EUR nije preskupa jer se svaki uloženi dolar vraća deveterostruko, a operativni troškovi su i do 50% niži u odnosu na druge veličinom i namjenom slične objekte u gradu.
Posjet je završen na pročistaču otpadnih voda Avedøre, u jugozapadnom dijelu grada, koja osim visoke razine pročišćavanja za proizvodi toplinsku i električnu energiju te bioplin, dok se pitanje mulja rješava proizvodnjom energije.
Pametni gradovi, učinkovita infrastruktura, visoki standardi i digitalna integracija obilježili su niz ostvarenih posjeta delegacije čiji su sudionici zadovoljni naučenim, ostvarenim kontaktima i novim perspektivama.
