„Ako se ne uozbiljimo i ne počnemo funkcionirati uređeno, u koordinaciji s gospodarskim sektorom, komunalcima i građanima, bojim se da nećemo dostići ciljeve koje je EU zadala“, kazala je na otvorenju konferencije „Kako poboljšati gospodarenje otpadom?“ zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir.
Konferencija je u Zagrebu, 14. rujna, u organizaciji časopisa Komunal i uz potporu Grada Zagreba, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske gospodarske ko
more i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, okupila oko 200 sudionika iz cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom.
Iznijeti su podaci da se u Hrvatskoj 78% prikupljenog otpada odlaže pod zemlju, a 74% je udio miješanog komunalnog otpada. Stanovnik Hrvatske godišnje proizvede 403 kilograma otpada.
Ne postoji tržište sekundarnih sirovina
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk naveo je da je Hrvatska još u tranzicijskom razdoblju u vezi izgradnje infrastrukture i popratnih sadržaja koji su bitni za cjelokupno gospodarenje otpadom – organizaciju tržišta i uporabu RDF-a kao potencijalnog goriva. Pauk je kazao kako broj centara za gospodarenje otpadom ne zadovoljava, jer su zasad sagrađena samo dva, a treći, šibenski Bikarac je “na dobrom putu da bude”. Proces prilično koče žalbe u postupcima javne nabave, pa tako u Bikarcu natječaj za tehnologiju zbrinjavanja traje već drugu godinu.
Istaknut je problem nedostatka tržišta sekundarnih sirovina, pogotovo RDF-a koji ostaje nakon mehaničko-biološke obrade otpada. “To je ustvari komunalni otpad koji predstavlja potencijalno gorivo, a za to mora zadovoljiti određene uvjete. Tu će se država morati više angažirati da bi stvorila uvjete gdje, kako i kuda s tim energentom”, istaknuo je Pauk.
Zastarjeli koncept
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir upozorila je na ambicioznu regulativu EU oko ciljeva gospodarenja otpadom. „S obzirom na trenutno stanje nisam sigurna može li Hrvatska postići tražene rezultate u pogledu odlaganja otpada na odlagališta do 2025. godine. Hrvatska je u posljednjih jedanaest godina donosila ili mijenjala plan gospodarenja otpadom četiri puta pri čemu nikad nije ostvarila predviđene ciljeve“, kazala je Petir. Pored navedenog, zastupnica se osvrnula i na koncept uspostave Centara za gospodarenje otpadom, ocijenivši ga propalim zato što centri koriste zastarjelu tehnologiju te nisu u skladu s načelima kružnog gospodarstva koje zagovara EU.
Europa traži poslovne modele koji neće biti trošak za građane već korisna investicija za gospodarstvenike i za okoliš, zaključila je Petir.
Hitno početi koristiti europska sredstva
Važno je da država pod hitno počne koristiti europska sredstva, da se pripreme jedinice lokalne samouprave i krenu svojim poslom. “Imamo primjere gdje je to moguće – Krk koji ima i turizam, a ne samo domicilno stanovništvo, te Čakovec i Prelog, gdje su vrlo uspješni. Ne postoji razlog da se to ne napravi i bilo gdje u Hrvatskoj”, istaknuo je bivši ministar zaštite okoliša i saborski zastupnik Slaven Dobrović.
Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavila je provedene i natječaje u pripremi te je kazala kako je nabava potrebne infrastrukture i implementacija proces koji ne može završiti u kratko vrijeme. “Druge europske zemlje su desetke godina uvodile sustave odvojenog prikupljanja otpada, a Hrvatska je par godina u pokretanju tih projekata.
Ipak se dosta promijenilo u odnosu na prije nekoliko godina”, kazala je.
Bez promjene svijesti nema napretka
Edukacija, pogotovo djece i mladih, te brži razvoj infrastrukture su dvije najvažnije stvari za budućnost, kazala je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj te ponovila kako HGK može dati potpunu podršku gospodarstvenicima oko zakonodavstva i edukacije. Donošenjem zakona o komunalnom gospodarstvu napravljeno je puno, no s trenutnim tempom ne možemo postići zadane ciljeve.
Grad Zagreb kao najveće urbano središte ključan je čimbenik u području gospodarenja otpadom te je stavio naglasak na prevenciju stvaranja otpada, kazala je pročelnica gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša. Ulažemo velike napore u odvojeno prikupljanje otpada, a za prelazak na kružno gospodarstvo potrebne su promjene u cijelom lancu, zaključila je.
Važne panel rasprave
Kroz četiri tematska bloka održane su panel rasprave s relevantnim protagonistima iz institucija, gospodarstva i komunalnog sektora koji su govorili o zakonskoj regulativi, problematici odvojenog sakupljanja, tržištu sekundarnih sirovina i EU financiranju i javnoj nabavi.
