Proizvodnja plastike u svijetu eksponencijalno je narasla zadnjih desetljeća, od 1,5 milijuna tona 1950. na 359 milijuna tona 2018., a sukladno s tim narasla je i količina plastičnog otpada. Nakon naglog pada proizvodnje u prvoj polovici 2020. godine zbog koronavirusa, proizvodnja se u drugoj polovici godine ponovno oporavila.
Energetska oporaba (42,6%) je najčešći način obrade plastičnog otpada u Europi, nakon čega slijedi recikliranje (32,5%). Oko 25 posto plastičnog otpada odlaže se pod zemljom, istaknuto je u priopćenju Europskog parlamenta. Glavni problemi zbog kojih se ne reciklira dovoljno su svojstva i cijena plastičnih proizvoda. Obrada plastike zahtijeva velike količine plastike za recikliranje, koja se proizvodi po kontroliranim uvjetima i uz konkurentnu cijenu.
Međutim, s obzirom da se plastika jednostavno može prilagoditi potrebama proizvođača, različitost materijala komplicira postupak reciklaže i čini ga skupljim i utječe na kvalitetu završnog proizvoda. Zbog toga potražnja za recikliranom plastikom drastično raste, iako je u 2018. iznosila samo šest posto ukupne potražnje za plastikom u Europi.