Online sastanak predstavnika komunalnog sektora održan je 15. travnja 2020. s početkom u 13.00 sati na platformi ZOOM, a u organizaciji časopisa KOMUNAL.
SAŽETAK:
Opća ocjena:
Komunalni sektor je relativno korektno odradio očekivane zadaće tijekom pojave i razvoja pandemije koronavirusa u RH. Pojedini podsektori su bili pod većim pritiskom i tražila se znatna razina poslovne i upravljačke odgovornosti, budući da se cijeli komunalni sektor susreo s dosad neviđenim izazovima bez sličnih presedana (obustava javnog prometa, zatvaranje pa otvaranje tržnica, pripreme za povećane kapacitete u radu grobalja) do pružanja uobičajenih komunalnih usluga (vodovodi i odvodnje) te donekle izmijenjenih režima gospodarenja otpadom (upute za postupanje s infektivnim otpadom, obustava prikupljanja glomaznog otpada, zatvaranje pa otvaranje reciklažnih dvorišta, opasnost za radnike na sortirnicama, itd.).
Situacija je na području Zagreba dodatno pogoršana posljedicama razornog potresa koji je u prvi plan istaknuo djelovanje komunalnih službi koje su u potpunosti bile na razini očekivanja stručnjaka i najšire javnosti, a još uvijek traju opsežne aktivnosti zagrebačkih komunalaca u cilju normalizacije stanja.
Velike infrastrukturne investicije bi trebale i u narednom periodu slijediti svoju planiranu dinamiku, posebice se to odnosi na komunalne projekte koji su financirani iz EU fondova i državnog proračuna, a što kroz rasprave u Saboru najavljuju najviši državni dužnosnici. Predviđa se obustava ili znatno smanjenje opsega onih projekata koji se financiraju iz lokalnih proračuna ili iz vlastitih sredstava komunalnih tvrtki, s izuzetkom nužnog interventnog održavanja.
Institucionalna podrška:
Ocjenjuje se kako Vlada RH provodi kvalitetne mjere očuvanja zdravlja, ali i radnih mjesta uslijed pandemije koronavirusa Covid-19. Međutim, dio komunalnih tvrtki smatra kako je potrebno pronaći odgovarajuće modele za podršku komunalnim poduzećima koja su također znatno pogođena krizom, budući da je većina njih preuzela različite kredite (u dogovoru s osnivačima), a uslijed čega moraju redovito ispunjavati svoje obveze prema bankama, ali i prema cijelom lancu dobavljača.
Pozdravlja se najavljena financijska podrška Vlade prema JLS u cilju nadoknade izgubljenih poreznih i drugih prihoda. Zbog velikih razlika između usvojenih proračuna i izvršenja, većina JLS će biti prisiljena pristupiti rebalansu, ali i osiguravanju dodatnih prihoda, što će se neminovno odraziti i na financijsko poslovanje komunalnih društava.
Utjecaj krize na rad komunalnih poduzeća:
Zbrinjavanje otpada u ovoj situaciji predstavlja posebno osjetljivu djelatnost, budući da se komunalni otpad mora redovito odvoziti. Nakon proglašenja pandemije dio komunalnih poduzeća je smanjio intenzitet odvoženja i zatvorio reciklažna dvorišta, ali zbog prirode posla bili su prisiljeni ponovno normalizirati aktivnosti, a većina komunalaca je nastavila s redovnim radom. Reciklažna dvorišta su ponovno u funkciji, nakon praćenja podataka o pojedinim žarištima, posebno u sredinama gdje nema zaraženih ili se radi o slučajevima pod epidemiološkim nadzorom. U svim slučajevima osiguravaju se sve potrebne mjere socijalnog distanciranja i pojačane zaštite na radu.
Inficirani otpad (maske, rukavice i ostala zaštitna oprema) može se odložiti u miješani komunalni otpad nakon što „odleži“ 72 sata u zatvorenoj vreći, što je sukladno preporuci Stožera civilne zaštite. Međutim, česti su slučajevi kada se navedeni inficirani otpad trenutno odlaže u žute vreće, uz ostali korisni otpad, a navedeno pojačava rizike od zaraze radnika u sortirnicama, odnosno u daljnjim fazama obrade otpada.
Najveće promjene su se dogodile u radu tržnica, koje su ponovno otvorene uoči Uskrsa. Stožer je značajno postrožio uvjete rada i zaposlenici tržnica su morali osigurati uvjete za rad prodavača te kupcima osigurati mogućnost nabave svježih prehrambenih proizvoda. Bilo je pojave gužvi, stoga će se morati izbjegavati grupiranje previše ljudi na pojedinim mjestima. Od drugih pogođenih podsektora djelomično djeluje javni prijevoz koji je u funkciji prijevoza zaposlenika javnih i hitnih službi.
Uočava se kašnjenje administrativnih procedura, poput izdavanja građevinskih dozvola ili pribavljanja stručnih mišljenja različitih tijela državne uprave, uz otežano uredovanje sudova i bilježnika. S druge strane, vodne tvrtke koje sudjeluju u postupcima izdavanja javno-pravnih akata i mišljenja nastoje te aktivnosti odrađivati u roku. Za sektor je pomalo zbunjujuće djelovala najava zaustavljanja javne nabave koja nije nužna, odnosno upute Europske komisije o provedbi po pojednostavljenim procedurama.
U specifičnom položaju su JLS i komunalna poduzeća na otocima, zbog ukupno otežane dostave, ali i zbog realnih pretpostavki kako će doći do znatnog smanjenja njihovih prihoda, uslijed loših očekivanja u razvoju turističke sezone, a što će se svakako odraziti i na poslovanje komunalnih subjekata u priobalnim područjima.
HEP je također prilagodio svoje poslovanje, formirani su interventni timovi, administrativni poslovi se obavljaju od kuće, dok je unutar tvrtke zadržana razina od 4 zaražena djelatnika.
Organizacija rada, rad od kuće, korištenje godišnjih odmora i najava smanjenja plaća
Najveće sektorske promjene su se dogodile u organizaciji rada, budući da je zbog prirode posla komunalne službe trebalo tretirati kao ”strateške” i većina ih je podijelila operativne zaposlenike u dva tima – turnusa koji rade po 14 dana, čime se jedan tim stalno drži izoliranim i u pripravnosti. Dio komunalnih tvrtki nažalost nije imao kadrovske resurse za ovakvu kriznu shemu i riskirao je s mogućnošću izbijanja epidemije, što bi ugrozilo i daljnje obavljanje ovih poslova, odnosno pružanje komunalnih usluga.
Rad od kuće se pokazao kao dosta dobro rješenje, uglavnom za administrativne, inženjerske i za školovanije kadrove, iako je, primjerice, aktivnosti računovodstva teško organizirati od kuće jer im nije pri ruci potrebna dokumentacija ili je onemogućen pristup posebnim knjigovodstvenim softverima. Rad od kuće bi trebalo prakticirati i u postkriznom periodu, gdje god će to biti moguće.
Komunalne tvrtke podržavaju načelo solidarnosti, no upozoravaju kako bi smanjenje cijena komunalnih usluga ili čak oslobađanje od plaćanja istih za građanstvo, a o čemu medijski špekuliraju pojedini čelnici JLS, moglo stvoriti nerješivu situaciju u njihovom poslovanju jer bi se tako izgubljena sredstva morala namaknuti iz drugih izvora, a što će u okruženju očekivane buduće ekonomske stagnacije biti vrlo teško.
Dio komunalaca je već donio odluke o smanjenju plaća (uglavnom na razini od 20-30%), a temeljem naputka / preporuke njihovih osnivača. Međutim, treba pohvaliti mogućnost koju su neke JLS dale svojim komunalnim tvrtkama da samostalno odluče o razini smanjenja, a posebice je to upitno za one službe koje upravo u krizi pojačano rade ili se izlažu većim rizicima. Dio JLS tek razmatra smanjenja plaće, no stječe se dojam kako prevladava medijska hajka koja je usmjerena prema javnom sektoru, iako su do sada upravo komunalci pokazivali značajnu razinu solidarnosti prema građanima.
Dio JLS prakticira vrlo fleksibilan pristup rada od kuće, bez striktnih evidencija, dok komunalci u većini slučajeva koriste stari, a neki već i novi godišnji odmor. Pretpostavlja se kako će se u slučaju dužeg trajanja izvanrednih mjera morati u evidenciju rada djelatnika upisivati neplaćeni dani, što je vrlo nepovoljno za radnike jer su oni zapravo u pripravnosti i njima bi se, kao i u slučaju dijela osoblja JLS, mogao evidentirati rad od kuće.
Radnici su najveći kapital svake tvrtke, stoga je potrebno zadržati zaposlenost po svaku cijenu, posebno ključnih stručnjaka jer će u narednom periodu biti vrlo teško pronaći zamjenske radnike sa sličnim stručnim i profesionalnim znanjima. Upravo zato, sve prijedloge koji će ići prema linearnom smanjenju njihovih plaća treba razmotriti u svjetlu njihovih povećanih rizika i vrijednosti za zajednicu jer bez stručnih radnika nije moguće osigurati odgovarajuću kvalitetu komunalnih usluga.
ZAKLJUČAK:
– JLS i komunalne tvrtke trebaju zajednički izraditi ozbiljne simulacije utjecaja odgode ili smanjenja cijena komunalnih usluga;
– Smanjenju plaća u komunalnim društvima treba pristupiti analitički i strateški, kako se ne bi osipao stručni kadar;
– Potrebne su nove institucionalne mjere kojima će se stvoriti uvjeti za odgodu financijskih obveza komunalnih društava (moratoriji, reprogrami postojećih kredita) te pronalazak alternativnih izvora financiranja;
– Potrebno je povećati medijsku informiranost građana o zbrinjavanju infektivnog otpada;
– Podržava se nastavak i daljnje intenziviranje online komunikacije sektorskih dionika.
SLJEDEĆI WEBINAR:
Održat će se u srijedu 22. travnja s početkom u 13.00 sati, a svi zainteresirani trebaju se registrirati na online platformi ZOOM.US
Link za sastanak je:
https://zoom.us/j/92724652989?pwd=SlM4NHIwckFtWjJ6U0tmK1h3MU9uUT09
Meeting ID: 927 2465 2989
Password: 950686