U Bruxellesu je održana 7. Konferencija o komunalnoj infrastrukturi, a osnovni cilj bio je raspraviti o temama koje uključuju upravljanje komunalnom infrastrukturom, realizaciju komunalnih projekata i investicija, financiranje i korištenje EU sredstava, gospodarenje otpadom, upravljanje vodama i grobljima te korištenje sredstava u financijskom razdoblju 2021-2027.
Riječ je o konferenciji koja se održava još od 2015. godine te iz godine u godinu okuplja predstavnike nadležnih institucija, jedinica lokalne i regionalne samouprave, komunalnih tvrtki nadležnih za gospodarenje otpadom, vodoopskrbu i odvodnju, upravljanje i uređivanje groblja, dobavljače tehnologija, konzultante i odvjetnička društva te udruge, stručnjake za okolišna pitanja te sve ostale uključene u poslove s komunalnom infrastrukturom iz cijele jugoistočne Europe.
Suradnja s Bruxellesom i EU institucijama izuzetno je važna za upoznavanje i rješavanje problematike zemalja članica i kandidata iz jugoistočne Europe, a konferencija je poslužila i kao platforma za dijalog između donositelja odluka na lokalnoj/regionalnoj i europskoj razini, s ciljem poboljšanja kvalitete upravljanja komunalnom infrastrukturom te podizanja kvalitete života na cijelom području JIE.
Sudionike je na početku pozdravila Alma Ljubić, ministrica savjetnica u Veleposlanstvu RH u Kraljevini Belgiji, koja se osvrnula na važnost zelenih politika i zaštitu okoliša. „Vaša konferencija se bavi iznimno važnim temama i željela bih da poluči uspjehe.“
Nakon nje, sudionike je pozdravio i Toma Šutić, član Kabineta potpredsjednice Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravke Šuice. On se, među ostalim, osvrnuo na važnost ruralnog razvoja. „Nije bitno gdje smo, nego kako smo povezani. Komisija želi potaknuti projekte koji doprinose povezivanju, naročito ruralnih područja. Ruralna i teže dostupna područja trebaju postati atraktivnija mjesta za život, a iduće godine objavit ćemo jedan toolkit koji će pomoći tom cilju“, kazao je. Isto tako, osvrnuo se i na ciljeve klimatske neutralnosti. „Komisija želi da do 2030. imamo najmanje 100 europskih gradova koji su klimatski neutralni. Gradovi moraju biti pokretači promjena koji će pokazati da je klimatska neutralnost moguća. Zato će biti potrebno napraviti ogromne promjene u komunalnoj infrastrukturi gradova“, istaknuo je.
„Što se tiče kohezijske politike, Hrvatska ima na raspolaganju 9,6 milijardi eura do 2027. i to nam je ogromna prilika i važno je da predložimo projekte koji će odgovarati zadanim ciljevima“, kazala je europarlamentarka Sunčana Glavak.
„Pokušaj povezivanja lokalne i europske, al i nacionalne politike je stvarno bitno i zato su ovakve konferencije vrlo važne. Trenutno su u tijeku pregovori oko budžeta za 2022. godinu, odnosno svih sredstava koje će EU isplaćivati u idućoj godini. Puno je različitih prioriteta, a nakon prve faze koja je zaključena glasovanjem prošli tjedan, slijede daljnji pregovori. Riječ je o proračunu od 170 milijardi eura. Sam postupak je dugotrajan te pokušavamo pomiriti različita stajališta i dobiti najbolji rezultat za sve građane“, kazao je zastupnik Karlo Ressler.
Zastupnik dr.sc. Tomislav Sokol kazao je kako je dogovor o europskom sufinanciranju od 85 posto velika pobjeda za Hrvatsku, a osvrnuo se i na prilike koje nas očekuju u narednom razdoblju, a posebno je istaknuo sredstva za zdravstvo. „Velika sredstva će otići u zdravstvo koje je jedan od prioriteta EU-a, a ona će omogućiti i ulaganja u bolnice diljem Hrvatske“, kazao je Sokol i naglasio kako je „Hrvatska najbolje prošla u narednom VFO-u“ te pozvao sudionike da posebnu pozornost posvete zelenim, digitalnim i inovativnim projektima, a na kojima će biti naglasak u narednom periodu.
Uroš Valentino Saraja iz glavne uprave za gospodarstvo i financijske poslove Europske komisije detaljnije je predstavio NPOO. „Uslijed klimatske krize, sada imamo i zdravstvenu pandemiju. NPOO je bio alat kojim je EU odlučila odgovoriti na taj problem. Plan sadrži puno potencijala i mogućnosti. Gradit će se sortirnice, reciklažna dvorišta, ulagat će se u vodno-komunalnu infrastrukturu. Važno je naglasiti i kako sredstva imaju vremenski rok i moraju se ispoštovati“, naglasio je.
Zastupnica Romana Jerković govorila je o energetskoj politici. „Promicanjem uporabe OIE možemo riješiti problem energetskog siromaštva, koje u Hrvatskoj nije malo“, kazala je i dodala kako sporo napredujemo u energetskoj učinkovitosti.
U sklopu same konferencije održane su i studijske posjete komunalnoj infrastrukturi Amsterdama, Rotterdama i Bruxellesa, gdje su se sudionici upoznali s načinom funkcioniranja i najboljim praksama u upravljanju komunalnim sektorom Nizozemske i Belgije. Tako su se, među ostalim, upoznali s upravljanjem vodama u Amsterdamu, koji je poznat po svojim brojnim kanalima, dobivanjem energije iz komunalnog otpada i grobljanskom infrastrukturom, dok je u Rotterdamu naglasak bio na funkcioniranju najveće europske luke, a u Bruxellesu su održane posjete glavnim EU institucijama.
