U Kristalnoj dvorani hotela Westin održana je konferencija „Otpad 2020“ – središnji skup na temu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. Ovogodišnja konferencija je okupila više od 130 sudionika – od komunalnih društava, donositelja odluka na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini do sveučilišnih stručnjaka, proizvođača i dobavljača opreme i tehnologija te pružatelja konzultantskih usluga, a glavni cilj bio je pokrenuti sveobuhvatnu raspravu o aktualnim sektorskim temama te pronaći rješenja za mnogobrojne izazove, ali i istaknuti primjere dobre prakse, kao i najnovije tehnologije.
Među tematskim naglascima našle su se brojne aktualne teme, poput dostizanja EU ciljeva u razvrstavanju otpada, novog Zakona o gospodarenju otpadom, aktualnih natječaja, energetske oporabe otpada, tržišta sekundarnih sirovina, a predstavljeni su i primjeri dobre prakse, nove tehnologije i inovacije.
Naglasci iz pozdravnih govora:
Željko Turk, predsjednik Udruge gradova u RH
„Tema gospodarenja otpadom je apsolutno prioritetna u razvoju naših sredina. Gradovi su, prije svega svjesni i spremni, a najvećim dijelom i odgovorni, s obzirom na to da se najveći broj odlagališta otpada nalazi upravo u gradovima. Najveća odgovornost je na gradovima i gradonačelnicima, ali i komunalnim poduzećima i zato je naš interes za ovu temu iznimno velik.“
Đuro Horvat, direktor Tehnixa
„Neki dan je ministar Ćorić potpisao ugovor sa Svjetskom bankom za sufinanciranje projekata iz domene gospodarenja otpadom, što je za Tehnix velika prilika. Isto tako, u Tehnixu imamo brojne novosti – razvili smo niz strojeva, opreme i tehnologija. Važno je reći i kako otpad ima tri ekološke i gospodarske vrijednosti, a to su sirovine, energija i okoliš.“
Davor Vić, voditelj Grupacije održavanja čistoće u HGK
„Drago mi je da raspravljamo o novom zakonu. Iza nas je sedam godina članstva u Uniji tijekom kojeg smo svi zajedno pokušavali uspostaviti održivi kružni sustav gospodarenja otpadom. Sadašnji zakon je u temeljima dobar, ali ono što nije bilo provedivo na terenu moramo mijenjati.“
Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba
„Zajedno učimo jedni od drugih. U ovih sedam godina članstva smo vidjeli što je sve nepovoljno i što bi se trebalo izmijeniti, ali i što je dobro. Sada smo dovoljno pametni da napravimo svoju regulativu i da si tako pomognemo i postignemo ciljeve za koje smo se obvezali. Važna tema je i tema financiranja. Svi znamo koliki je pritisak na cijene komunalnih usluga u situaciji kakvu imamo danas gdje moramo imati nekoliko spremnika na kućnom pragu i po svaki od njih doći odvojeno, a većina nas isto tako plaća i oporabu privatnim firmama jer nemamo svoja postrojenja. Upravo zato će većina zasigurno morati dizati cijene.“
Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u FZOEU
„Gospodarenje otpadom je jedan od najvećih ekoloških izazova kojeg moramo rješavati. Podaci o odvojeno prikupljenom otpadu se značajno povećavaju. Tako smo u 2019. godini povećali stopu odvojeno prikupljenog otpada za šest posto i sada smo ukupno na 37 posto. Ipak, ne možemo biti zadovoljni i moramo raditi na dostizanju zacrtanih ciljeva od 50 i više posto. Isto tako, imamo popriličan nesrazmjer u rezultatima po JLS – neki su postigli ciljeve, a neki moraju još jako puno raditi na tom polju.“
Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja
„Spomenuti europski ciljevi su veliki izazov za sve članice, a posebno za RH koja je imala manje vremena za prilagodbu. Od 2013. do 2016. nismo imali nikakav napredak u odvojenom prikupljanju otpada i smanjenju odlaganja. Od 2016. do danas, taj rast je sve veći. Stopa odvojeno prikupljenog otpada sada iznosi 37 posto, dok je stopa odlaganja smanjena na 59 posto. Novi zakon je pripremljen i za nekoliko dana ide u Vladu. Ako ga Vlada takvog prihvati, ići će na e-savjetovanje, stoga vas pozivam da se uključite jer je sada prilika da ga modeliramo na način kako nam najviše odgovara.“
Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu
„Gubici hrane dostigli su oko 20 posto od ukupno proizvedene hrane u Europskoj uniji. Osim što je duboko nemoralno bacati hranu, ti ostaci stvaraju pritisak na odlagališta i ispuštaju stakleničke plinove koji doprinose globalnom zagrijavanju. Prema UN-ovoj organizaciji za hranu i poljoprivredu, u atmosferu se ispusti 4,5 kg CO2 na svaki proizvedeni kilogram hrane. Europska unija predviđa smanjenje otpada iz hrane za 50 posto do 2030. godine, a hoćemo li to moći ispuniti u Hrvatskoj ovisi o nizu faktora.“
Problem ilegalnog otpada
Velika rasprava pokrenula se oko teme digitalizacije i smart rješenja u gospodarenju otpadom. Neke sredine već su uvele čipiranje spremnika, ali pored brojnih benefita kao što je potpuna i točna evidencija, zamijećeni su i određeni problemi i pojava ilegalnog otpada koji nekontrolirano cirkulira unutar RH. Predstavnici komunalnih društava primijetili su kako su upravo zbog toga krajnji korisnici počeli više odlagati otpad na ilegalne deponije ili ga spaljivati. Riječ je o velikom problemu, a ključnu ulogu u sprječavanju, složni su sudionici, trebaju imati komunalni redari koji moraju dobiti veće ovlasti u kažnjavanju prekršitelja.
