Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir sudjelovala je na Konferenciji “Otpad 2020” gdje se osvrnula na temu biootpada, bacanja hrane te europskih ciljeva. „U Hrvatskoj bacamo oko 75 kg hrane godišnje po stanovniku a umjesto da smanjujemo proizvodnju komunalnog otpada, mi je iz godine u godinu povećavamo, pa smo tako došli na 444 kg po stanovniku godišnje, dok svega 14% biootpada recikliramo“, istaknula je Petir ove zabrinjavajuće podatke.
Indikativni cilj smanjenja otpada od hrane na razini Unije, u skladu s Direktivom o otpadu je 30% do 2025. i 50% do 2030. godine, uz poticanje doniranja hrane. U Strategiji od polja do stola planira se „zeleni model“ sekvestracije ugljika u poljoprivredi i šumarstvu, promicanje održivih kružnih modela u preradi i maloprodaji hrane i smanjivanje rasipanja hrane.
Zbog nestabilnosti tržišta, svake godine hrvatski poljoprivrednici su prisiljeni odbaciti tone svojih proizvoda jer ga nisu mogli prodati domaćim trgovcima.
Petir ističe da je potrebno podržati one metode smanjenja rasipanja hrane koje su se dosad pokazale učinkovitima, poput lokalne prodaje hrane i kratkih lanaca u opskrbi hranom, ali i nastaviti kroz promotivne edukativne kampanje djecu od najmanjih nogu učiti konzumiranju zdrave, svježe i lokalno proizvedene hrane.
„Ponosna sam što sam kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu izborila subvencije s EU razine za zdrave obroke mlijeka, svježeg voća i povrća za hrvatske školarce koji se moraju dobavljati s lokalnih OPG-a. Smatram kako je potrebno potaknuti i nadležne inspekcije da vrše strože nadzore i kontrole, osobito kad je u pitanju uvezena hrana koju trgovački lanci plasiraju na svoje police te sam zatražila izvješće Državnog inspektorata po tom pitanju,“ rekla je Petir.
Ona smatra da nam hitno trebaju snažniji instrumenti za suzbijanje nepoštene trgovačke prakse i propisivanje kvalitete proizvoda kako bi na taj način bolje pozicionirali naše proizvođače na tržištu, zaštitili interese potrošača i bacanje hrane bitno smanjili.
„Trebamo poticati praksu da se neprodani proizvodi podijele dobrotvornim udrugama kao i da se pri provedbi procjene učinka novih relevantnih zakonodavnih prijedloga ocijeni njihov potencijalni učinak na otpad od hrane“, rekla je Petir.
Još 2015. godine u Hrvatskoj je ukinut PDV na donacije zdravstveno ispravne hrane i donesen je Pravilnik o doniranju u Hrvatskoj, no izostalo je očekivano povećanje donacija hrane što znači da moramo i dalje raditi na otklanjanju prepreka koje su uočene.
Govoreći o europskoj Okvirnoj direktivi o otpadu, europskom Zelenom planu, Planu za kružno gospodarstvo, biogospodarstvo i budućoj Strategiji od polja do stola, Petir je upozorila na važnost postizanja klimatski neutralnog i kružnog gospodarstva za koje je potrebno mobilizirati sve sektore, pa tako i poljoprivredu. Procjenjuje se da će za ovu tranziciju biti potrebno 25 godina, no Petir ističe kako je ovo prilika za proširenje održive i radno intenzivne gospodarske djelatnosti. „Ovo bi poljoprivrednicima moglo osigurati dodatan izvor prihoda, a drugim sektorima pomoći u dekarbonizaciji prehrambenog lanca“, rekla je Petir.
U nastavku je istaknula kako je prema podatcima za 2019. godinu od 555 općina i gradova, samo njih 172 provodilo odvojeno prikupljanje biootpada i ovo je brojka koju je potrebno mijenjati jer svako smanjenje bacanja hrane znači i manji pritisak na poljoprivredno zemljište, manji utrošak vode, pesticida i gnojiva, a svi viškovi mogu biti dodana vrijednost za poljoprivredne proizvođače i oporabitelje. Ovo može biti postupak međusobne suradnje s ciljem postizanja „zero waste“ učinka u kojemu su svi sudionici lanca dobitnici.