Ova je kriza potpuno drugačija od ratnog okruženja devedesetih, od globalnih posljedica njujorškog napada 11.09.2001. ili od velike gospodarske krize 2008./2009., iako se sve navedeno znatno odražavalo na kvalitetu života i na navike pojedinaca. Velika je prednost što je sada Hrvatska dio EU-a, štoviše, upravo je maestralno izgledalo prvih dva mjeseca predsjedanja u kojem je Zagreb na trenutke djelovao poput glavnih svjetskih metropola.
Eskalacijom krize oči su se uprle prema Bruxellesu kojeg posljednjih tjedana mnogi napadaju za mlake reakcije i prognoziraju loše scenarije za budućnost EU obitelji, iako već sada najavljena EU sredstva izgledaju kao prava i konkretna podrška.
Ova kriza je nametnula potrebu za individualnim rješenjima na razini pojedinih država i u njoj svi koji su pogođeni – najprije države, ali i regije, JLS te tvrtke moraju proći obavezne krizne procedure koje nužno uključuju temeljita restrukturiranja i radikalnu prilagodbu. Prilike su pogoršane katastrofalnim potresom u Zagrebu, što je za Vladu otvorilo novu razinu izazova, ali i novu neizvjesnost za građane.
EU je i u tom slučaju najavila primjerenu reakciju i pomoć za Hrvatsku iz fondova za solidarnost i nepogode. Iz dosadašnjih reakcija Bruxellesa može se zaključiti kako će procedure korištenja EU sredstava biti znatno pojednostavljene i da će se moći prenamijeniti dosad neiskorištena sredstva iz različitih fondova.