Iako nismo očekivali dobre brojke, prvi rezultati Popisa stanovništva iz 2021. godine ipak su nas uspjeli neugodno iznenaditi. U svega 10 godina izgubili smo gotovo 400.000 stanovnika – ukupno nas je svega 3,88 milijuna, odnosno najmanje još od kraja Drugog svjetskog rata.
Isto tako, samo tri grada u Hrvatskoj imaju više od 100.000 stanovnika – Zagreb, Split i Rijeka, dok je Osijek pao na 96.848 stanovnika. Depopulacija nije štedila nikoga pa tako sve županije bilježe pad broja stanovnika. Najmanji pad je u Gradu Zagrebu (-2,54%), dok najveći pad bilježe Vukovarsko-srijemska (-19,54%), Sisačko-moslavačka (-18,49%) i Brodsko-posavska županija (-17,53%). Popis je pokazao i kako u čak 191 naselju diljem Hrvatske – više ne živi nitko, dok svega osam gradova bilježi rast broja stanovnika.
Rezultati su poražavajući, a o njima izravno ovisi i budućnost zdravstvenog, mirovinskog i obrazovnog sustava, kojima prijete ozbiljni problemi. Dva su osnovna razloga ovakvim brojevima – negativni prirodni prirast i iseljavanje. Već dugi niz godina imamo znatno manji broj rođenih u odnosu na broj umrlih, a u posljednjem desetljeću ušli smo u Europsku uniju pa je porastao i trend iseljavanja zbog boljih uvjeta života i poslovnih prilika.
Uzroci su jasni, no rješenje je kompleksno i trenutno ne postoji politički konsenzus oko načina smanjenja depopulacije RH. Upravo zato, zagrebačka konferencija LOKALNE DEMOGRAFSKE I RAZVOJNE MJERE poslužit će kao platforma za raspravu o dobrim i lošim demografskim mjerama u domeni lokalne i regionalne vlasti, uspješnim primjerima JLS, kao i mogućnostima revitalizacije najteže pogođenih područja u RH.