Konferencija VODE 2024 održala se jučer u zagrebačkom hotelu Westin, u organizaciji časopisa Komunal i pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, uz sudionike -predstavnike vodno-komunalnog sektora iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Skup je okupio komunalne tvrtke koje u mnogim segmentima predstavljaju sektorske lidere, dobavljače tehnologija i vodne konzultante, kao i predstavnike županija, gradova i općina, te predstavnike nadležnih državnih institucija i posredničkih tijela.
Event je pružio pregled trenutnog stanja, politika i trendova u vodnom sektoru u RH, a već tradicionalno cilj konferencije je naglašavanje dobrih i afirmativnih procesa te brojnih komunalnih postignuća koja su inovativna, korisna i potrebna za sektor. Međutim, kroz obradu brojnih aktualnih tema poput okrupnjavanja, aglomeracija, gubitaka, digitalizacije, cijena vode, kadrova, edukacije i politike plaća željelo se pokrenuti ozbiljnu raspravu o sektorskim izazovima te skrenuti pozornost sektorske javnosti na uočene nedostatke i na postojanje brojnih izazova s kojima će se vodno-komunalni sektor suočavati i u narednom periodu.
Voda i klima – U kontekstu sve većeg utjecaja klimatskih promjena na vodne resurse istaknuta je potreba šireg uključivanja građana u obrazovanje o okolišu, na svim razinama. Posebice je potrebno poticati razvoj i korištenje javnih digitalnih rješenja, uključujući digitalna očitavanja potrošnje, fakturiranja i obračune, te posljedičnu razmjenu mišljenja na webovima ili putem chata s korisnicima, a u cilju povećanja znanja i svijesti o pitanjima važnosti vode, izvora vode u prirodi, korištenja i štednje ili oko pitanja dostupnosti vode i klimatskih promjena. Kvalitetna i zdrava voda je u RH široko dostupna svim građanima, ali svijest o kvalitetnoj vodi, o relativno velikim zalihama i o važnosti ovog dragocjenog prirodnog resursa nije raširena među najširom javnošću niti u političkim i medijskim krugovima.
Digitalizacija – Nesumnjivo je kako vodni sektor u RH ima snažno izraženu potrebu za većom primjenom digitalnih rješenja i za primjenom inovacija koje se temelje na većoj primjeni umjetne inteligencije. Svrha je osigurati održivo i troškovno učinkovito upravljanje vodama, a vodno-komunalne tvrtke mogu i trebaju bolje iskoristiti potencijal mnogobrojnih digitalnih rješenja. Uobičajeni nedostaci su povezani sa skromnom digitalnom infrastrukturom ili sigurnošću, izostankom integracije i povezivanja podataka, vezani su uz standardizaciju postupaka i procedura, dijeljenja podataka te u konačnici s izostankom značajnijeg uključivanja korisnika – najšire javnosti. Uz te mikro nacionalne izazove treba pridodati i makro izazove, poput klimatskih promjena, onečišćenja i iscrpljivanja vodnih resursa, utjecaja ratnih događanja u Ukrajini i Izraelu te sve češće slučajeve kibernetičkih napada i prijetnji.
Aglomeracije – Projekti izgradnje aglomeracija, odnosno projekti poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture podrazumijevaju najveće kapitalne projekte u mnogim sredinama, od uspostave moderne Hrvatske. Ulaskom RH u EU 2013. počelo je intenzivnije korištenje europskih sredstava iz EU fondova na što su mnoge JLS promptno reagirale i počele pripremati dokumentaciju, a veliki infrastrukturni projekti ostvareni uz ključnu podršku Hrvatskih voda i nadležnih ministarstava. Na taj način su projekti aglomeracija u potpunosti unaprijedile život u nekim sredinama, ali su posljedično utjecali i na povećanje cijene usluga, što je bio slučaj i u nekim sredinama u drugim članicama EU-a. Izgradnjom tisuća kilometara novih cjevovoda, novih vodosprema, bioloških pročistača i drugih uređaja mnoge JLS su postigle najviši standard u zbrinjavanju otpadnih voda te izgradnji kanalizacijske mreže. Aglomeracije su posebno došle do izražaja u jadranskim sredinama gdje su se zbog sezonalnosti pojavljivali problemi nestašica vode ili nefunkcionalne odvodnje. Proteklih nekoliko desetljeća na području jadranskih sredina došlo je do znatnog povećanja stambenih i turističkih kapaciteta što je u mnogočemu opteretilo komunalnu infrastrukturu, a korištenjem EU sredstava za izgradnju aglomeracija mnogobrojne teškoće su uklonjene i RH se približila visokim standardima koje je u trenutku pristupanja postavila EU.
Reforma sektora / okrupnjavanje – Proteklih godina pokrenut je niz postupaka i procedura u području izmjene sektorskog zakonodavstva, a s ciljem okrupnjavanja sektora sukladno zapadnoj praksi i EU preporukama. U sektoru voda na razini EU-a identificirani su ključni izazovi u pogledu premale standardizacije, interoperabilnosti, ali i prevelike fragmentacije, bilo ključnih aktera ili regulatornih politika. Reforma u RH ne razlikuje se u velikoj mjeri od procesa konsolidacije vodno-komunalnih tvrtki u drugim zemljama EU-a, iako se stječe dojam kako je u RH prevladalo anglosaksonsko rješenje u kojem će djelovati 41 isporučitelj, za razliku od germanskih rješenja koja poznaju i dozvoljavaju puno veću fragmentaciju na općinskoj razini, pa se tako posljedično pojavljuje i veći broj pružatelja vodnih usluga, primjerice u Austriji. Neslužbeno se špekulira kako bi reforma vodno-komunalnog sektora u RH mogla biti elegantna mogućnost da se sektor riješi tvrtki koje su desetljećima poslovale u gubitku, iako najšira politička scena, barem do sada nije pokazala preveliko zanimanje za provedbu okrupnjavanja, osim nekih istupa političara koji su lobirali za izuzetke i presedane u lokalnim sredinama u kojima oni djeluju. Složenost situacije ilustriraju brojne tužbe i pravne aktivnosti s kojima se pokušalo osporiti temelj okrupnjavanja i pravo na nastavak poslovanja u dosadašnjim okvirima. Stoga su važne i odluke Ustavnog suda, po kojima se očigledno sada ne djeluje, jer spajanja nisu još realizirana, a neki od protagonista još nisu pristupili početku spajanja. Generalno gledajući, većina dionika u sektoru podupire reformu, posebice manje tvrtke koje će pripajanjem dobiti veće razvojne i investicijske mogućnosti, ali dio protivnika okrupnjavanja i dalje iznosi vrlo snažne argumente za uvažavanje njihovih specifičnih razloga i potreba pa bi na najvišim razinama donošenja sektorskih odluka trebalo još jednom preispitati neke specifične slučajeve, čime bi se konačno moglo u potpunosti provesti reformu do kraja te tako ispuniti sve postavljene ciljeve.
IZJAVE:
Dubravko Bilić, zastupnik, Hrvatski sabor / gradonačelnik, Grad Ludbreg
Reforma sektora je dobro došla i već godinama podržavam inicijative da se udruže potencijali koje imaju pojedine sredine, a slične pojave udruživanja vodno-komunalnih kapaciteta se mogu uočiti i u svijetu. Vjerujem kako Vlada u narednom periodu može značajno unaprijediti rezultate vodno-komunalnog sektora, a moja iskustva stečena na poziciji gradonačelnika iskoristit ću za rad u Saboru i za afirmaciju komunalnih tema.
Karmen Cerar, načelnica, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
Reforma sektora ide svojim tijekom, iako su ustavne tužbe usporile procese. Treba reći kako će u narednom razdoblju biti na raspolaganju nešto manje sredstava, točnije 695 mil. EUR, a velike su mogućnosti da se kroz Nacionalni plan smanjenja gubitaka konačno naprave ozbiljni pomaci. Apeliram na komunalne tvrtke da povedu računa o tome kako zadržati kvalitetan kadar, jer će ubuduće biti sve teže pronaći kvalificirane stručnjake.
Marko Blažević, direktor, Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb
Mreža vodoopskrbe i odvodnje u Zagrebu je vrlo razgranata, tu je oko 3.800 kilometara cijevi od kojih su neke starije i od stotinu godina, a stara mreža uvjetuje i veće gubitke i stalno angažiranje naših službi na rješavanju tih pitanja. Gradonačelnik Tomislav Tomašević je najavio nastavak investicija u vodoopskrbu i odvodnju i postizanje još više razine vodno-komunalnih usluga.
Renato Petek, zastupnik, Skupština Grada Zagreba (SDP)
Znamo u kakvom je stanju zagrebačka vodovodna mreža, stoga očekujemo nove investicije i obnovu, te smanje gubitaka. Vidjeli smo da projekt od 320 mil. EUR nije prošao na natječajima za EU sredstva, a 60.000 Zagrepčana još nema priključak na javnu vodoopskrbu. Tu je i nova situacija s zagrebačkim pročistačem, jer bi, prema najavama Grad trebao preuzeti upravljanje tim uređajem.
Dr.sc. Siniša Širac, Hrvatske vode
Veliki posao je odrađen u proteklom desetljeću na zaštiti vodnih resursa u RH jer je postojao pritisak nekih lobija da se privatizira voda, čime bi neke velike svjetske kompanije odlučivale o svim bitnim pitanjima. Bio je važan rad Nacionalnog vijeća za vode kao i drugih nadležnih državnih tijela, ali i različitih instituta i predstavnika akademske zajednice koji su dali svoj doprinos i prilikom izrade Strategije.
Željka Kovač, pročelnica, Međimurska županija
Iskustva Međimurske županije u koordinaciji i izvođenju vodno-komunalnih radova i investicija su vrlo pozitivna, jer nas veseli kad se u Međimurju realiziraju kapitalna ulaganja u infrastrukturu. Nastojimo biti na raspolaganju komunalnim društvima u rješavanju njihovih zahtjeva i dozvola, ali u skladu sa zakonom predviđenim procedurama i postupcima. Drago nam je što je naša sredina uspješna u pridobivanju sredstava iz EU fondova, vrlo je aktivna i naša regionalna razvojna agencija, a sve to znatno ubrzava investicije. Pomaže i naš mentalitet i blizina zapadnog susjedstva.
Igor Grozdanić, član uprave, Turbomehanika d.o.o.
Proizvodnja zelene energije je velika mogućnost za komunalni sektor i za postizanje energetskih ušteda, te za poboljšanje energetske učinkovitosti kroz zamjenu zastarjele opreme. Do 2050. godine će zelena energija potpuno preuzeti proizvodnju električne energije i važno je čim prije započeti s tom tranzicijom. Na krovovima vaših hala možete instalirati tisuće metara kvadratnih solarnih panela i tako se već sada aktivno uključiti u energetsku tranziciju.
Edo Krajcar, predsjednik Uprave, Vodovod Pula d.o.o
Okrupnjavanje je proces koji je odredila Vlada i na nama je da ga provedemo. U Istri su određena dva uslužna područja i već smo se u ranijim periodima morali dogovoriti oko mnogih tehničkih i organizacijskih pitanja, jer svi imamo slične probleme, stoga nije bilo politiziranja ove teme. Primjerice, mi glavninu vode dobivamo iz akumulacije Butoniga, što je slučaj i s kolegama iz Pazina, Poreča i Rovinja. Danas smo na konferenciji obradili važne teme, a spomenut ću kako su naši gubici na razini od 17% s relativno starom mrežom. Imamo i visok postotak priključenih građana, ali uvijek postoje mogućnosti za poboljšanja.
Zdravko Paušić, zamjenik direktora, Vode Vrbovsko d.o.o.
Mi spadamo u kategoriju tvrtki koje bezrezervno podržavaju okrupnjavanje, jer ćemo se spojiti s tvrtkom Vodovod i kanalizacija d.o.o iz Rijeke, budući da sami u Vrbovskom nemamo kadrovski i razvojni potencijal. Slično bi trebale razmišljati i druge sredine, jer komunalci su odgovorni za veliku mrežu vodovoda koja servisira vrlo malo stanovnika na brdsko-planinskim područjima, a održavanje mreže i osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode iziskuje velika sredstva koja mi ne možemo namaknuti.
Ervino Mrak, direktor, Liburnijske vode d.o.o.
S obzirom na našu tradiciju od preko 140 godina, te s obzirom na to da postoje svi preduvjeti za naše samostalno funkcioniranje, smatramo kako je nužno to poštovati i na lokalnoj i na nacionalnoj razini. Nadamo se i vjerujemo da će Liburnijske vode ostati samostalne, da se nećemo morati spajati sa susjedima, jer mi doista nakon svih tih godina koje su prošle i dalje imamo sve uvjete da zadržimo samostalnost. Štoviše, vodoopskrbno-kanalizacijski sustav na Liburniji je među najrazvijenijima u Hrvatskoj, što je za kraj koji je najuže vezan uz turizam od vrlo velike važnosti.
Milan Medić, Inicijativa građana gradskih četvrti Zvijezda i Gaza u Karlovcu
Želim skrenuti pozornost na radove na aglomeraciji u Karlovcu te na štetu koja je nastala u karlovačkoj Zvijezdi. Mislimo kako je moguće uskladiti velike radove na infrastrukturi i društvenu odgovornost kod izvođenja komunalnih investicija u javnom prostoru, a povijesne gradske jezgre su vrlo osjetljiva područja, stoga treba uvažiti i stajališta građana. Ovaj slučaj iz Karlovca može biti dobar primjer za sve prisutne direktore komunalnih društava kako treba biti oprezan s izvođačima i kako je potrebno striktno provoditi nadzor nad velikim infrastrukturnim radovima.
Neven Hržić, direktor, Ponikve voda d.o.o. Krk
Aglomeracija je važna za Krk, to je generacijski projekt gdje su se iskoristili financijski potencijali EU fondova za izgradnju šest uređaja za pročišćavanje. Ulaskom u EU otvorile su se puno veće mogućnosti financiranja, a za ovaj projekt se povuklo 49 mil. EUR. Danas smo ovdje u Zagrebu otvorili dosta razvojnih, ali i tehničkih i kadrovskih tema. Nastojimo stimulirati naše djelatnike, pratimo i normiramo njihov rad, kako bi ih i odgovarajuće nagradili te tako i zadržali. Zainteresirani smo i za višu razinu primjene digitalnih rješenja i zanima nas očitavanje vodomjera s pomoću dronova, što je vrlo zahtjevno i inovativno.
Miljenko Polić, direktor, Izvor Ploče d.o.o
Za Ploče je aglomeracija ključan infrastrukturni projekt u kojem će se ujednačiti standard i kvaliteta usluge. Zadovoljni smo dinamikom projekta, ali koče nas različite administrativne procedure povezane s izdavanjem dozvola i dobivanjem rješenja. Naše službe pripreme niz zahtjeva, predaju se nadležnim službama koje ne uspijevaju u kraćem i nama prihvatljivom roku obraditi zahtjeve, a sve to utječe i na našu operativnost i dinamiku. Ne bi bilo loše spustiti dio javnih ovlasti na niže razine, na gradove koji bi vjerojatno bili brži, a sličnu praksu vidimo kod kolega komunalaca u susjednoj Hercegovini.
Ante Paić, Vodovod i odvodnja Šibenik d.o.o.
Cilj Aglomeracije i drugih infrastrukturnih projekata u Šibeniku je širi razvoj, ali i doprinos turizmu. Aglomeracija je složen graditeljski projekt koji je tražio od naših kolega u tvrtki veliku koordinaciju, a treba pohvalit i građane koji su pokazali veliko strpljenje i razumijevanje dok su se odvijali radovi. Za buduće generacije izgrađeno je osamdeset kilometara nove vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, te kilometri uređenih prometnica, nogostupa, javne rasvjete i novih instalacija.
Matija Žiberna, direktor, Komunala Radovljica d.o.o., Slovenija
Meni je ovo današnje sudjelovanje u Zagrebu jako korisno, vidim puno sličnosti u vodno-komunalnim sektorima ovdje i u Sloveniji. Mi smo vjerojatno bolji po intenzitetu korištenja EU sredstava, ali spremni smo i na znatno više cijene usluga, jer ljudi žele viši standard komunalnih usluga, a to košta. Suočavamo se s istim problemom inflacije i nedostatka radne snage. Vidite, „slovenski komunalci se međusobno doslovno tuku“ za pojedine radnike, jer na tržištu nema dovoljno osposobljenih i kvalificiranih djelatnika.
Jurica Kovač, direktor Aqua libera d.o.o.
Digitalizacija značajno povećava područja primjene novih i modernih rješenja, mi imamo zanimljiva iskustva oko primjene digitalnih tehnologija kod zamućenja vode u cjevovodu. Brzo se odvijaju promjene u tehnološkim rješenjima i trebamo biti otvoreniji za njihovu implementaciju. Koristeći mrežne podatke komunalnog poduzeća i specijalizirane softvere možemo otkrivati različite kvarove na mrežama, kao što su curenja i krađe vode ili kvarovi na brojilima. Održavanje vodovodne mreže može biti puno lakše i učinkovitije uz primjenu digitalnih rješenja, a isto omogućuje direktorima i tehničkom osoblju brzo i učinkovito upravljanje u slučajevima tehničkih incidenata.
Ivan Kovačić, direktor, Aqua specijal d.o.o.
Nesumnjivo je kako vodni sektor u RH ima potrebu za digitalnim rješenjima i inovacijama kako bi se osiguralo održivo i troškovno učinkovito upravljanje vodama, a vodno-komunalne tvrtke bi trebale bolje iskoristiti potencijal mnogobrojnih digitalnih rješenja. Gubici su za sada izazov za koji nije pronađeno odgovarajuće rješenje. Tu je pitanje i vizije – primjerice, gdje sektor želi biti do 2050. godine?
Tanja Banić, direktor, Protok d.o.o.
Naša tvrtka dosta radi na vodno-komunalnom tržištu i treba pohvaliti neke komunalce koji su već vrlo široko primijenili digitalna rješenja. S druge strane, postoje i tvrtke koje imaju skromniju digitalnu infrastrukturu i nisu postigli napredak oko integracije i povezivanja podataka. Naša rješenja imaju mogućnost povezivanja s ostalim informacijskim sustavima, kao što su poslovni i SCADA sustav te možemo objediniti sve podatke u jedinstvenu prostorno definiranu cjelinu, a time omogućiti funkcionalnost i veliku efikasnost.
Biserka Mavrin Veinović, Međimurske vode d.o.o
Naša tvrtka vrlo predano prati tržišne novitete i uvijek, kada za to postoji mogućnost, zainteresirani smo primjeni nova rješenja u vodoopskrbi i odvodnji. Ulažemo u nova znanja, software i u ljude. Osim same digitalizacije vodoopskrbnog sustava, informatičkim projektom se olakšalo i ubrzalo donošenje poslovnih odluka. Imamo i relevantna međunarodna iskustva kroz sudjelovanje u projektima, od kojih bi spomenula projekt MURA WWTP.
Krešimir Veble, TCC Danubius
Pokrenuli smo program cjeloživotnog učenja – life long learning za komunalno osoblje u sektoru voda. U početku je TCC Danubius bio značajno podržan od nadležnih ministarstava i Hrvatskih voda u provođenju ove edukacije. Mnogi direktori komunalnih tvrtki i dalje često ne razumiju da uređaji za pročišćavanje ne rade kao stroj za pranje rublja gdje se samo treba dodati deterdžent, a zatim pritisnuti tipku. Zaposlenici koji rade na uređajima trebaju se brinuti za pripadajuću dokumentaciju, održavanje, kontrolu troškova, organizaciju i trebaju spriječiti brojne rizike. Stoga je dodatna edukacija sektorska nužnost.
Ivana Janković Šafarić, članica Uprave, MICRO LINK d.o.o.
Micro-Link već duže vrijeme predstavlja rješenja za pametno upravljanje vodno-komunalnom infrastrukturom bazirana na bežičnim i IoT tehnologijama. Rješenja se prvenstveno odnose na automatizirano daljinsko očitanje vodomjera te mogućnosti korištenja sustava daljinskog mjerenja u svrhu modernizacije prikupljanja podataka i detekcije gubitaka.
Matko Jerković, Metković d.o.o.
Edukacija je jako važna za komunalne djelatnike. Sam imam takvo iskustvo i razina novih informacija i stečenih znanja je bila vrlo korisna. Naša tvrtka je ranije organizirala i radionice za osnovne škole koje su približile djeci 2. i 3. razreda rizike upotrebe nečiste vode. Znači, zdravstvena ispravnost i podizanje svijesti djece o važnosti očuvanja zdravstvene ispravnosti vode za piće, a organiziran je i obilazak vodno-komunalnih postrojenja.
Kristian Benčić, zamjenik direktora, Vodovod Pula d.o.o.
Ljudi su najveća vrijednost svake tvrtke, a mi smo nastali prethodnim spajanjem tvrtki zaduženih za odvodnju i vodoopskrbu te sada zapošljavamo 228 djelatnika. Prosječne plaće su na razini oko 1.250 EUR, dok je inženjerska na razini oko 1.600 EUR. To je za Istru u kojoj postoji stalna potreba za kadrovima u turizmu premalo, stoga smatramo kako bi plaće trebale biti veće. Međutim, cijene vodnih usluga su za sada definirane i teško će se pronaći prostor za povećanja.
Marko Blažević, direktor, Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb
Mreža vodoopskrbe i odvodnje u Zagrebu je vrlo razgranata, tu je oko 3.800 kilometara cijevi od kojih su neke starije i od stotinu godina, a stara mreža uvjetuje i veće gubitke i stalno angažiranje naših službi na rješavanju tih pitanja. Gradonačelnik Tomislav Tomašević je najavio nastavak investicija u vodoopskrbu i odvodnju i postizanje još više razine vodno-komunalnih usluga.
Renato Petek, zastupnik, Skupština Grada Zagreba (SDP)
Znamo u kakvom je stanju zagrebačka vodovodna mreža, stoga očekujemo nove investicije i obnovu, te smanje gubitaka. Vidjeli smo da projekt od 320 mil. EUR nije prošao na natječajima za EU sredstva, a 60.000 Zagrepčana još nema priključak na javnu vodoopskrbu. Tu je i nova situacija s zagrebačkim pročistačem, jer bi, prema najavama Grad trebao preuzeti upravljanje tim uređajem.
Zaključci i preporuke s konferencije biti će do kraja srpnja proslijeđeni nadležnim tijelima za razini RH i EU.
S poštovanjem,
Časopis Komunal
Kršnjavoga 1, 10 000 Zagreb
t +385 1 6329 111
info@komunal.hr
www.komunal.hr