Tijekom aktualne sjednice Hrvatskog sabora traje rasprava o izmjenama Zakona o vodama, a koje je predložila Vlada. Izvršna vlast želi poboljšati pristup vodi za ljudsku potrošnju za sve građane, a posebno za ranjive i marginalizirane skupine. U te skupine ubrajaju se socijalno ugrožene osobe, stanovništvo koje živi u seoskim, brdsko-planinskim i prometno nepovezanim područjima, na otocima, izbjeglice, migranti, beskućnici. Njima je otežano ili nemoguće osigurati pristup vodi putem sustava javne vodoopskrbe, pa se zakonskim izmjenama to želi promijeniti, primjerice pokretnom isporukom vode autocisternama i vodonoscima, postavljanjem javnih slavina na trgove, ulice itd.
Izmjenama se uvodi obveza provođenja procjene rizika za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Za procjenu su nadležne Hrvatske vode i Institut za vode Josip Juraj Strossmayer. Krajnji rok za prvu procjenu rizika je do 12. srpnja 2027. godine.
Radi smanjenja gubitaka na prihvatljivu razinu, nova zakonska regulativa uvodi obvezu provedbe procjene gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe. Dužni su je provoditi vodovodi koji dnevno isporučuju najmanje 10.000 metara kubnih vode ili opskrbljuju najmanje 50.000 ljudi, što znači oko petina njih.
Rasprava nije mogla proći bez polemičnih tonova. Predstavnici HDZ-a ističu kako je neopravdano i nelogično da u Zagrebu poskupi voda, a odgovorila im je Urša Raukar Gamulin (Možemo), podsjetivši kako u Zagrebu voda nije poskupjela u proteklih 10 godina te je istaknula kako je na londonskoj burzi 2007. godine podignut kredit od 300 mil. EUR za obnovu zagrebačke vodovodne infrastrukture, ali kako su ta sredstva očito potrošena nenamjenski.