Neosporno je kako pametni gradovi mogu riješiti ključne izazove s razvojnim resursima, oko optimizacije infrastrukture, oko poboljšanje kvalitete urbanog života i korištenja prednosti naprednih AI tehnologija. Većina svjetskih gradonačelnika je fokusirana na učinkovitost, poboljšanu kvalitetu života i održivost. Posljednjih su godina u razvojnom fokusu upravo napredne i zelene tehnologije, poput opće digitalizacije – mobilnih podataka, podatka u oblacima, internet stvari (IoT) ili veliki podaci. Sve navedeno je postalo sastavni dio platforme pametnih gradova koji obično generiraju ogromne količine podataka zbog velike upotrebe povezanih uređaja, senzora i mreža.
Kritične informacije koje se razmjenjuju ili pohranjuju posljedice su tehnologija kao što su IoT ili podaci u oblacima, što se upravo kroz posljednjih nekoliko mjeseci uočava kao laka meta za cyber napadače. Oni ih lako mogu modificirati ili im pristupiti, ako informacije nisu pravilno osigurane. Stoga su ugroženi mnogi stupovi ključnih funkcija, zdravstvena ili protupožarna zaštita te neke komunalne usluge. Posebno je to osjetljivo kod korištenja kemikalija ili drugih opasnih supstanci koje mogu završiti u vodi ili hrani.
Stoga je iznenada, zapadno društvo postalo svjesno ranjivosti interneta stvari, te mnogih rizika urbane infrastrukture, odnosno krhkosti i privatnost podataka koje gradovi prikupljaju od građana. Upravo je posljednjih tjedana – sredinom 2024, a tijekom odvijanja nekih velikih sportskih događaja (Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka ili Olimpijske igre – Francuska) najšira javnost u trenu postala svjesna kibernetičkih prijetnji koje ujedno postaju glavne brige za pametne gradove. Ovi sigurnosni problemi moraju se riješiti na sofisticiran način, sigurnosnim protumjerama te implementacijom robusnih rješenja za zaštitu kritičnih usluga, privatnosti građana i očuvanjem digitalne imovine. Informatički stručnjaci ističu kako se moraju koristiti napredne i učinkovite tehnike za otkrivanje napada i osiguranje veće dostupnosti, integriteta i povjerljivosti razmjene informacija unutar pametnih gradova.
Snažne mjere kibernetičke sigurnosti, javno-privatna partnerstva, angažman zajednice, standardizirani sigurnosni protokoli, enkripcija podataka i otkrivanje prijetnji vođeno umjetnom inteligencijom (AI) mogu potaknuti siguran i otporan ekosustav pametnog grada. Na primjer, SIEM pomaže u otkrivanju prijetnji u stvarnom vremenu, odgovoru na incidente i praćenju analizom i prikupljanjem sigurnosnih podataka. Kroz vodeće zapadne medije se svakodnevno sve više obrađuju ove teme i predlaže se hibridno kvantno-klasična arhitektura osmišljena za poboljšanje sigurnosti pametnog grada od kibernetičkih napada integracijom upravljanja sigurnosnim informacijama i događajima (SIEM) s kvantnim strojnim učenjem (QML).
Simulira se, rade se usporedne analize različitih performansi i klasifikatora što na prvu umiruje neke lokalne političare. Međutim, treba uzeti u obzir i neka nova upozorenja stručnjaka kako još uvijek postoji niz, za sada teško rješivih izazova kvantnog računalstva i izloženosti podataka hakerskim napadima. Hoće li kibernetički napadači biti uspješniji od sigurnosnih protokola kojima pristupaju informatičari u gradovima s ciljem poboljšanja prediktivnih zadataka i brze analize kibernetičke sigurnosti dostupnih podataka u pametnim gradovima. Na to pitanje za sada nema pouzdanog odgovora.