Požari na odlagalištima su sve češći, ističe u svojoj novoj kolumni na ZG portalu ekološki stručnjak dr.sc. Viktor Simončić. Istini za volju, neki puta se teško mogu izbjeći. Svejedno, opravdano se postavlja i pitanje nije li to najjeftiniji način zbrinjavanja otpada na štetu građana i društva, pita se Simončič, dodajući kako su kazne za odgovorne tek simbolične. Gotovo svako odlagalište uz obalu i na otocima je znalo gorjeti pa su stranci mogli misliti da se dogovaramo dimnim signalima. Posebno inovativni su bili u Novi Vinodolskom, gdje se na odlagalištu otpad zbrinjavao namjernim gorenjem.
Požar na Jakuševcu je bio samo predzadnji u nizu, jer je dan dva iza gorio otpad na Mirogoju. Zadnjih godina bilo ih je podosta po Hrvatskoj: Jakuševec, CIOS, Kaštjun, Brač, Totovac, Rijeka, Piškornica, Grubišno Polje, Varaždin, Velika Mlinska. Zadnje tri godine bilo je nekih desetak velikih požara otpada i u Sloveniji. Gorjelo je nedavno u Rimu (Italija), pa u Njemačkoj. Kako god strašno izgledalo samo mjesto požara (otpada) već na vrlo maloj udaljenosti nema nekog utjecaja. To se najbolje može vidjeti iz slika požara na Jakuševcu, gdje grupa ljudi vrlo ležerno prati požar. Izgaranjem nastali plinovi su topli, lakši od okolnog zraka i dižu se kod normalnog vremena gotovo okomito u zrak. Na sreću, nije se pojavilo niti jedno od stanja atmosfere u kojima bi se moglo izravno ugroziti zdravlje stanovnika. Kod procesa gorenja mogu nastati i u pravili nastaju jedni od najotrovnijih spojeva, koji se kriju iz trivijalnog naziva furani i dioksini.
”Kaubojska” mjerenja su sramota za struku, jer je rađeno određivanje dioksina i furana u tlu, budući da su izgaranjem, ako su uopće nastali, otišli s dimom u zrak, pa se nisu mogli taložiti na tlo. Zbog visoke postojanosti, furani i dioksini se zadržavaju u prirodi i akumuliraju. Ovim komentarom ne želim ublažiti štete koje nastaju kod požara otpada. Najmanje sam htio abolirati odgovorne. Bio bih zadovoljan ako sam uspio barem malo demistificirati opasnost, jer postoji profesionalna skupina pojedinca i organizacija, neki i s blistavim sveučilišnim titulama, koji namjerno ili samo zbog elementarnog nepoznavanja struke, stvari iz svakodnevice koriste za izazivanje panike i neke meni nerazumljive ciljeve.
Što se tiče primjera zadnjeg jakuševečkog požara, uz pretpostavku da je izgorjelo nekih 1.000 tona otpada, u zrak je mogla biti emitirana količina furana i dioksina, koju bi jedno energetsko postrojenje na alternativno gorivo iz zagrebačkog otpada proizvelo u 50 godina, zaključio je Simončić.