Nove metode pretvaranja otpada u energiju zaokupljaju trenutnu pažnju mnogih medija, europskih političara i okolišnih stratega. Pretvaranje otpada u energiju postaje ključna komponenta strategije integriranog gospodarenja otpadom diljem svijeta, obzirom da sve veće količine ili figurativno rečeno bujajuće količine prisiljavaju nadležne institucije i tijela na reviziju i unaprjeđenje pristupa gospodarenju otpadom. Da ovaj novi pristup gospodarenju otpadom uzima maha na globalnoj razini, potvrđuje činjenica da se godišnje u preko 475 elektrana u Europi procesira oko 59 mil. tona komunalnog otpada, uz očekivano značajno povećanje. Prema novom izvješću o tržištu pretvorbe otpada u energiju, vrijednost globalne proizvodnje 2014. godine dosegla je oko 24,5 mlrd. EUR, a računa se da će do 2019. godine rasti po godišnjoj stopi rasta od 5,8 posto te postići veću vrijednost od 33 mlrd. EUR. Nužna je suradnja politike i ekologije s ciljem rješavanja ovog problema na održiv i ekonomski prihvatljiv način. Podizanje globalne svijesti o održivom korištenju resursa dovelo je do utvrđivanja nepoželjnog i po okoliš opasnog pristupa. Prije svega se to odnosi na metodu odlaganja otpada na deponijima, a donekle ga je zamijenilo spaljivanje, koje je također pod stalnim pritiskom ekologa i globalno osviještenih pojedinaca. Spalionice međutim, zahtijevaju veće ulazne količine energije, što donekle ograničava njihovu širu primjenu, iako se danas u svijetu nude učinkovite mini tehnologije spaljivanja otpada, poput češke tvrtke Tenza (više na www.tenza.cz). Inovativne metode pretvaranja otpada u energiju, uključujući komunalni otpad, su sve zastupljenije u globalnom društvu, a podržavaju ih industrijalci, nadležne institucije te mnogobrojni ekološki aktivisti.