Najmanje trećina svjetskog uzgoja hrane se baca, s time da se najviše hrane gubi na polju, u transportu i pri njezinom skladištenju. Rezultati toga su sve siromašniji poljoprivrednici, porast u broju gladnog stanovništva i 3,3 mlrd. tona bespotrebne emisije CO2 koja nastaje uslijed toga. Također, treba istaknuti da je samo 1,3 posto vode na Zemlji namijenjeno za piće, a s druge strane, 70 posto od tih količina vode potroši se na uzgoj hrane. Smanjenje otpada
nastalog od hrane jedina je klimatska akcija koja istovremeno smanjuje stakleničke plinove i pokreće globalna rješenja za borbu s gladi, dovodi do poboljšanja prehrane, smanjuje nestašicu vode i omogućava ekonomski rast. Pretpostavlja se da će na Zemlji biti 9,5 mlrd. stanovnika do 2050. godine i budući da se već sada proizvodi dovoljno hrane za 10 mlrd. ljudi, ali kako se trećina baca, biti će potrebno povećati proizvodnju hrane za čak 70 posto, kako bi se namirile potrebe u budućnosti. Očekuje se da će se emisija stakleničkih plinova povezana s uništenom hranom povećati za čak 30 posto.