USUSRET KONFERENCIJI O OTPADU (26.09.2024., Zagreb, Westin)
Zašto je potrebno hitno uvesti takse za odlaganje komunalnog otpada na odlagališta!
Tzv. landfill taksa je naknada koja je temeljem europskom zakonodavstva predviđena za sve one koji komunalni otpad i dalje odlažu na odlagališta, umjesto da smanje nastanak otpada ili ga zbrinu recikliranjem odnosno izdvajanjem korisnih sirovina. Uvođenje taksi je u skladu s nizom direktiva EU-a, a sve zemlje članice EU-a moraju do 2035. smanjiti količinu komunalnog otpada koji se šalje na odlagalište na 10%, od ukupnog proizvedenog komunalnog otpada. Praksa odlaganja je i dalje vrlo popularna u istočnim i južnim dijelovima Europe. U Bugarskoj i na Malti ona iznosi više od 70%, a Hrvatska je do nedavno prema podacima EU institucija odlagala čak 76% otpada na odlagališta, dok su se posljednjih godina statistički pokazatelji popravili. Prema njima proizlazi kako se trenutno ispod 60% hrvatskom komunalnog otpada zatrpava u zemlju, odnosno na odlagališta.
Koliko hrvatskog otpada realno završi na odlagalištima?
EU želi biti svjetski predvodnik u pitanjima zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada. Može se reći kako Europljani sve bolje gospodare svojim komunalnim otpadom koji uglavnom nastaje u kućanstvima. Svake godine u EU nastaju 2,2 milijarde tona otpada, a više od četvrtine (27%) je komunalni otpad. Podaci pokazuju kako se količina otpada i način na koji se njime gospodari uvelike razlikuju u zemljama EU-a, no treba primijetiti kako je došlo do pomaka u smjeru većih udjela recikliranja, a mnoge zemlje drastično smanjuju odlaganja. Tu se dolazi i do odgovornosti pojedinih država, ili još više do odgovornosti općina i gradova, budući da one preko komunalnih tvrtki vrše prikupljanje svakodnevno nastalog otpada koji prikupljaju i obrađuju općine. Statistike su u Hrvatskoj naizgled poboljšane, ali struka postavlja pitanje gdje je u Hrvatskoj završila ta količina nereciklabilnog otpada, jer ukupne količine komunalnog otpada se stalno povećavaju, iako treba primijetiti kako je nakon pandemije porastao i izvoz sekundarnih sirovina iz Hrvatske, a koje su prikupljene i zbrinute kroz mnogobrojna reciklažna dvorišta i ovlaštene tvrtke.
Energetska oporaba je nužnost!
Posljednjih godina svjedočimo kako se pojačava javni narativ usmjeren prema smanjenju utjecaja otpada na okoliš, stoga je EU usvojila vrlo ambiciozne ciljeve o recikliranju i odlaganju otpada, kao i regulativu o ambalažnom otpadu. Cilj je promicati pomak prema održivijem modelu poznatom kao kružno gospodarstvo, a u hijerarhiji zbrinjavanja otpada proizvodnja energije se odnosi na one količine i vrste otpada koje nije moguće oporabiti ili reciklirati. Do sada je u RH bilo vrlo teško realizirati takve projekte, a nakon najave o investiciji privatne tvrtke na području Sisačko-moslavačke županije glavnina rasprava se vodi oko izgradnje energane (spalionice) na području Grada Zagreba, odnosno na području Zagrebačke županije koja će dugoročno gledajući biti vrlo opterećena velikim količinama komunalnog otpada. Treba li uopće ponavljati i naglašavati buduće izazove u sanaciji Jakuševca ili splitskog Karepovca, jer rijetki stručnjaci uopće mogu zamisliti koliko desetljeća je potrebno da se te „planine“ odbačenog smeća i milijuni kubika pretvore u koristan otpad ili da se energetski oporabe te da se te ekološke bombe trajno saniraju. Loše postupanje s otpadom i njegovo zatrpavanje u zemlju uglavnom sugerira siromaštvo i scene iz Afrike ili Južne Amerike, jer razvijene zapadne zemlje izdvajaju velika sredstva za pronalazak i implementaciju trajnih rješenja za zbrinjavanje komunalnog otpada. Hrvatska ima dobar okvir i EU praksu, ali nedostaje odlučnosti i posvećenosti pronalasku trajnijih rješenja. Početni problemi s izgradnjom i funkcioniranjem CGO-a također nisu ulijevali povjerenje, a otpad je često bio poligon za političku trgovinu jer su se neka važna mjesta u resoru dobivala kroz koalicijske sporazume. Ne bi to bilo čudno niti strano, jer i njemački zeleni su u vladajućoj koaliciji te su presudili nuklearnim elektranama u toj zemlji, ali u Hrvatskoj se nikako ne događa taj “momentum” u kojem će se pokrenuti ključni procesi u sektoru otpada.
Brojne komunalne tvrtke i njihovi vodeći čelnici koji su se već prijavili za sudjelovanje na konferenciji OTPAD 2024 apeliraju na nadležne institucije da se bez odlaganja uvedu takse te da se relaksiraju procedure za projektiranje i izgradnju energana na otpad, a u skladu s najboljom praksom iz razvijenih EU zemalja koje su već poduzele mjere EU-a za postizanje učinaka kružnog gospodarstva do 2050. Oni govore kako su već pomalo dosadni sami sebi jer se iz godine u godinu stalno ponavljaju teme i ciljevi, a realizacija ključnih aktivnosti uglavnom izostaje.
Na konferenciji će se raspravljati i o drugim zanimljivim temama za JLS, komunalne tvrtke i sve subjekte koji prate sektor komunalnog otpada.