Komunal - Časopis za komunalno gospodarstvo

Kenijska tvrtka Ecopost Limited postala je globalni uzor u kružnom gospodarstvu, pokazujući kako se problem plastičnog otpada može transformirati u održivo rješenje za komunalnu infrastrukturu. Osnovana s vizijom smanjenja zagađenja i očuvanja šuma, ova organizacija prikupljaju odbačenu plastiku, uključujući polietilen visoke gustoće (HDPE) i polipropilen (PP), te je procesom reciklaže pretvara u inovativnu plastičnu građu. Njihov glavni proizvod, „Ecopost plastic lumber“, služi kao izravna zamjena za drvo u vanjskoj primjeni. Ova građa je izuzetno otporna: ne trune, ne napadaju je termiti i ne zahtijeva kemijsko tretiranje, što je čini idealnom za ograde, vrtni namještaj, putokaze i elemente u parkovima. Fascinantan je podatak da svaka tona proizvedene plastične građe spašava približno 1,1 tonu šumske drvne mase. Nastavi čitati →

Većina mikroplastike danas potječe iz svakodnevnih aktivnosti koje često ostaju neprimijećene. Prema izvorima međunarodne organizacije Nature Mentors, sitne čestice mikroplastike predstavljaju jedan od najraširenijih oblika onečišćenja. Promjera veličine od 10 nm  do 5 mm, prisutne su u oceanima, rijekama, tlu, zraku, pa čak i u ljudskom tijelu. Najveći udio mikroplastike dolazi iz sintetičkog tekstila, čak 35 posto. Pranjem odjeće od poliestera, najlona i drugih materijala oslobađaju se mikroskopska vlakna koja prolaze kroz sustave pročišćavanja otpadnih voda. Nastavi čitati →

Napredak u recikliranju plastike sve je vidljiviji, osobito u segmentu fleksibilne plastične ambalaže, koji se dugo smatrao jednim od najvećih izazova u gospodarenju otpadom. Riječ je o materijalima poput vrećica, folija i višeslojnih pakiranja, koji zbog svoje strukture otežavaju prikupljanje, sortiranje i obradu. Prema najnovijim analizama iz sektora gospodarenja otpadom, razvijaju se nova rješenja koja omogućuju učinkovitije recikliranje ove vrste ambalaže. Napredne tehnologije sortiranja, uključujući optičko prepoznavanje materijala, kao i postupci razdvajanja slojeva i kemijske reciklaže, sve više ulaze u praksu. Time se povećava mogućnost ponovne uporabe materijala koji su donedavno završavali na odlagalištima ili u energetskoj oporabi. Nastavi čitati →

U 2026. godini u Hrvatskoj se nastavlja provedba postojećih politika upravljanja plastičnim otpadom, temeljenih na nacionalnim i EU smjernicama donesenima posljednjih godina. Ključni okvir čini Plan gospodarenja otpadom RH 2023.–2028., koji definira ciljeve povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja, uključujući plastičnu ambalažu. Uz to, i dalje su na snazi smjernice vezane uz plastične proizvode za jednokratnu uporabu, koje je Europska komisija objavila 2021., a Hrvatska ih je prenijela u nacionalno zakonodavstvo kroz pravilnike i tehničke upute. Time su postavljeni temelji za smanjenje potrošnje plastike, proširenu odgovornost proizvođača i povećanje stope recikliranja. Nastavi čitati →

Novo istraživanje europskih znanstvenika otkriva da bi nanoplastika (čestice plastike manje od jednog mikrometra), mogla činiti najveći dio plastičnog onečišćenja u sjevernom Atlantiku. Iako se o mikroplastici već godinama govori kao o ozbiljnom ekološkom problemu, nanoplastika je dosad bila gotovo nevidljiva u analizama zbog tehničkih ograničenja u mjerenju. Upravo zato njezin stvarni udio u morskom otpadu dosad nije bio uključen u procjene ukupnog zagađenja. Istraživanje provedeno na 12 lokacija, od subtropskog područja do Sjevernog mora, pokazalo je da su čestice nanoplastike prisutne na svim dubinama, s najvećim koncentracijama u površinskom sloju oceana. Najzastupljeniji su PET, PVC i polistiren, plastike koje svakodnevno koristimo u ambalaži, građevini i potrošačkim proizvodima. Nastavi čitati →

Nova EU Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), koja će se primjenjivati od kolovoza 2026., donosi značajne promjene za tržište plastične ambalaže u Hrvatskoj. Cilj regulative je smanjiti količine otpada i ubrzati prelazak na kružno gospodarstvo, uz obvezu da sva ambalaža do 2030. bude dizajnirana za recikliranje. Poseban naglasak stavljen je na plastiku: uvode se obvezni udjeli recikliranog materijala u plastičnoj ambalaži te stroža pravila dizajna kako bi se omogućilo učinkovito recikliranje. Istodobno, ograničit će se prekomjerno pakiranje i potaknuti ponovna uporaba ambalaže, što će izravno utjecati na proizvođače i trgovce. Nastavi čitati →

Na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke predstavljena je studija „Analiza poslovnih podataka komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Rijeke“, koju je izradio Centar za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci. Studija pruža sveobuhvatan pregled stanja komunalnog sustava i smjernice njegovog razvoja do 2030. godine. Ključne nalaze vijećnicima je predstavio dr. sc. Damir Juričić, ističući da komunalne usluge nisu tržišni proizvodi te da je financijska održivost preduvjet stabilne i kontinuirane isporuke javnih usluga, uz socijalnu priuštivost i transparentnost troškova. Nastavi čitati →

Grad Jastrebarsko provodi detaljnu analizu prijedloga nove cijene javne usluge sakupljanja komunalnog otpada koju je podnijela tvrtka EKO‑FLOR PLUS d.o.o. kao davatelj usluge. Analiza, sastavljena prema propisima Zakona o gospodarenju otpadom, ima za cilj ocijeniti ekonomsku opravdanost predloženih cijena te usklađenost s propisanom strukturom cijene koja uključuje fiksni dio (obveznu minimalnu javnu uslugu) i varijabilni dio (ovisno o količini miješanog otpada). Iz dokumenta proizlazi da su troškovi obrade, prijevoza i zbrinjavanja otpada te sakupljanja selektivnog i glomaznog otpada u posljednjih nekoliko godina znatno porasli. Ovaj rast daleko nadmašuje prihode koji se ostvaruju naplatom usluge. Primjerice, trošak obrade miješanog komunalnog otpada porastao je za više od 200 posto u usporedbi s ranijim godinama, dok su troškovi sakupljanja selektivnog otpada gotovo utrostručeni. Nastavi čitati →

Troškovi osnovnih komunalnih usluga, uključujući opskrbu vodom, grijanje i odvoz smeća za stan od 85 m², znatno se razlikuju diljem Europe. Prema podacima Deutsche Bank objavljenim u Euronewsu, najniže cijene komunalnih usluga zabilježene su u Istanbulu, oko 68 EUR mjesečno, dok su najviše u gradovima poput Münchena, gdje iznose oko 370 EUR. Među zemljama Europske unije najpovoljnije komunalne usluge imaju stanovnici Helsinkija s prosječnih 115 EUR, dok se u sjevernoj i zapadnoj Europi bilježe znatno veći troškovi. Gradovi poput Frankfurta i Berlina plaćaju više od 330 EUR mjesečno, a u Londonu i Edinburghu cijene su također visoke. U proteklih pet godina troškovi komunalnih usluga u nekim europskim gradovima porasli su za više od 100 posto, što dodatno opterećuje kućne budžete. Nastavi čitati →

U nizu hrvatskih gradova komunalne usluge ulaze u razdoblje osjetnog rasta cijena, što sve snažnije otvara pitanje održivosti poslovanja komunalnog sektora. Rijeka je već početkom godine donijela odluku o znatnom povećanju cijena odvoza otpada, dok je Opatija podigla komunalnu naknadu. Karlovac je najavio više cijene vode i komunalnih davanja, a Đurđevac je povećao komunalnu naknadu za čak 50 posto. U Kutini je Moslavina d.o.o. donijela nove cijene vodnih usluga koje stupaju na snagu početkom veljače 2026., dok Zagreb priprema korekcije cijena vode, otpada i komunalne naknade nakon dugog razdoblja mirovanja. Iako se razlozi razlikuju od grada do grada, zajednički nazivnik je isti: rast troškova, inflacija, ulaganja u infrastrukturu i sve veći pritisak na komunalna društva koja se bore održati kvalitetu usluge. Nastavi čitati →