NOVA INFRASTRUKTURA ZA KRUŽNO GOSPODARSTVO: RCGO Piškornica ulazi u završnu fazu izgradnje

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen obišli su gradilište Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica, gdje su se upoznali s napretkom radova na jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u hrvatskom sustavu gospodarenja otpadom. Radovi na izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica odvijaju se prema planu, izvijestili su iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tijekom obilaska gradilišta. Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u sektoru gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti veće od 96 mil. EUR. RCGO Piškornica bit će središnje mjesto za obradu miješanog komunalnog otpada s područja Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije. Nastavi čitati →

RAT PRODUBIO KRIZU RECIKLAŽNE INDUSTRIJE: Traži se zaštita europskog tržišta

Europska industrija recikliranja plastike suočava se s ozbiljnim izazovima uzrokovanima geopolitičkim poremećajima, rastom troškova i sve jačim pritiskom jeftinog uvoza, upozorila je organizacija Plastics Recyclers Europe u novom dokumentu pod nazivom War is Not a Business Model. Upozorenje dolazi u trenutku kada brojna postrojenja za recikliranje posluju uz smanjene kapacitete ili se suočavaju s rizikom zatvaranja. Prema navodima udruženja, rat u Ukrajini doveo je do poremećaja na energetskom tržištu i značajnog rasta troškova proizvodnje, dok istodobno na europsko tržište pristižu velike količine jeftine primarne i reciklirane plastike iz trećih zemalja. Takvi tržišni uvjeti otežavaju konkurentnost europskih reciklera i ugrožavaju ulaganja u kružno gospodarstvo. Plastics Recyclers Europe stoga poziva Europsku komisiju i države članice na hitne strukturne mjere. Nastavi čitati →

VELIKO ULAGANJE U ODRŽIVU INFRASTRUKTURU U OSIJEKU: Završena obnova tramvajske infrastrukture vrijedna 48 mil. EUR

Grad Osijek završio je projekt modernizacije tramvajske infrastrukture vrijedan gotovo 48 mil. EUR, čime je napravljen jedan od najvećih iskoraka u unapređenju gradskog javnog prijevoza i prometne infrastrukture posljednjih godina. Projekt je obuhvatio obnovu više od devet kilometara tramvajske pruge, modernizaciju tramvajskih stajališta, kontaktne mreže i pripadajuće prometne infrastrukture, stvarajući preduvjete za sigurniji, učinkovitiji i pouzdaniji javni prijevoz. Većina sredstava za realizaciju projekta osigurana je iz europskih fondova, čime je Osijek još jednom potvrdio uspješnost u korištenju dostupnih EU izvora financiranja za razvoj komunalne i prometne infrastrukture. Modernizacija tramvajske mreže dio je šire strategije održive urbane mobilnosti kojom se nastoji povećati korištenje javnog prijevoza, smanjiti prometne gužve i unaprijediti kvaliteta života građana. Nastavi čitati →

PRVI PROJEKT IZ URBANOG RAZVOJNOG FONDA: Split gradi podzemnu garažu vrijednu 14 mil. EUR

Grad Split pokreće jedan od svojih najvećih projekata komunalne i prometne infrastrukture, izgradnju javne garaže na Sućidru, za koju je osigurano financiranje kroz Urbani razvojni fond te kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Riječ je o prvom projektu Grada Splita koji se financira ovim modelom, koji kombinira povoljni zajam i bespovratna sredstva Europske unije. Projekt vrijedan oko 14 mil. EUR predviđa izgradnju garaže s ukupno 608 parkirališnih mjesta raspoređenih na četiri etaže, čime bi se trebao riješiti dugogodišnji problem nedostatka parkirališnog prostora u ovom dijelu grada. Osim rasterećenja okolnih ulica od nepropisno parkiranih vozila, projekt će unaprijediti prometnu dostupnost i kvalitetu života stanovnika Sućidra. Nastavi čitati →

EU OTVARA NOVI KRUG ULAGANJA: Za prometne projekte osigurano 1,1 mlrd. EUR

Europska komisija otvorila je novi poziv u okviru programa Connecting Europe Facility (CEF) kojim je za prometne infrastrukturne projekte diljem Europske unije osigurano 1,1 mlrd. EUR. Riječ je o posljednjem pozivu u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje 2021.–2027., a sredstva će biti namijenjena izgradnji i modernizaciji prometne infrastrukture na transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T). Financiranje će biti usmjereno na razvoj željezničke infrastrukture, unutarnjih plovnih putova, luka i drugih prometnih čvorišta, uz poseban naglasak na održivu mobilnost, interoperabilnost i otpornost europske prometne mreže. Dio sredstava bit će namijenjen i uklanjanju uskih grla koja ograničavaju vojnu mobilnost te provedbi europskog paketa za vojnu mobilnost. Nastavi čitati →

GRAĐEVINSKI OTPAD TRAŽI RJEŠENJA: Reciklažna dvorišta tek trebaju zaživjeti

Hrvatska posljednjih godina ulaže značajna sredstva u sustav zbrinjavanja i recikliranja građevinskog otpada, no mreža specijaliziranih reciklažnih dvorišta još uvijek nije u potpunosti razvijena. Na to je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska upozorila Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nastavi čitati →

SP 2026. OTKRIVA RANJIVOST URBANIH ZONA: Gradovi traže hitna rješenja

Aktualno Svjetsko nogometno prvenstvo u SAD-u, Kanadi i Meksiku ne donosi samo sportska uzbuđenja, već i upozorenje o sve izraženijem utjecaju klimatskih promjena na organizaciju velikih javnih događanja. Prema analizi koju je 16. lipnja objavio Reuters, čak bi 26 od ukupno 104 utakmice moglo biti odigrano u uvjetima opasnim za zdravlje igrača i gledatelja zbog kombinacije visokih temperatura i vlage. Posebno su izloženi gradovi na jugu SAD-a te pojedina područja Meksika, gdje temperature tijekom prvenstva redovito prelaze 30 stupnjeva Celzija. Dodatni problem predstavlja činjenica da samo tri od 16 stadiona raspolažu sustavima klimatizacije. Nastavi čitati →

SPOR OKO ZELENOG ČELIKA: Reciklažna industrija traži strože kriterije

Europske organizacije koje predstavljaju sektor recikliranja i gospodarenja otpadom zatražile su od Europske komisije uspostavu ambicioznije i znanstveno utemeljene oznake za „zeleni čelik“ u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda (ESPR). Zajedničku inicijativu pokrenuli su Recycling Europe, Europski ured za okoliš (EEB) i Europska udruga za gospodarenje otpadom (FEAD). Organizacije podržavaju metodologiju koju je razvio Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC), ali smatraju da predloženi kriteriji za razvrstavanje čeličnih proizvoda prema emisijama stakleničkih plinova nisu dovoljno strogi. Stoga traže pooštravanje razreda učinkovitosti kako bi se snažnije potaknula ulaganja u tehnologije s niskim emisijama ugljika i proizvodnju bez fosilnih goriva. Ključni prijedlog odnosi se na uvođenje jedinstvene europske oznake „zeleni čelik“, koja bi se temeljila na stvarnoj ugljičnoj intenzivnosti proizvodnje od vađenja sirovina do izlaska gotovog proizvoda iz tvornice. Nastavi čitati →

ISTRA ULAŽE U KRUŽNO GOSPODARSTVO: Više od 60 mil. EUR za sustav gospodarenja otpadom

Vlada Republike Hrvatske osigurala je više od 60 mil. EUR za razvoj sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Najveći dio ulaganja odnosi se na izgradnju i rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, za koji je kroz europske i nacionalne izvore financiranja osigurano više od 25 mil. EUR. Dodatna sredstva usmjerena su u unaprjeđenje rada centra, izgradnju pretovarnih stanica u Umagu, Poreču, Labinu, Buzetu, Rovinju i Pazinu te razvoj infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada. Nastavi čitati →

ZELENA INFRASTRUKTURA DOBIVA ZAMAH: Ulaganja u hrvatskim gradovima dosežu 131 mil. EUR

Za projekte razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima dodijeljene su 72 odluke o financiranju ukupne vrijednosti 131 mil. EUR. Sredstva su osigurana kroz Program konkurentnosti i kohezije 2021.-2027., uz potporu Europskog fonda za regionalni razvoj, a namijenjena su jedinicama lokalne samouprave za provedbu projekata ozelenjivanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, interes gradova i općina bio je znatno veći od prvotno planiranog. Zbog velikog broja prijava ukupna alokacija povećana je sa 71 na 131 mil. Nastavi čitati →