Komunalni otpad je jedan najvećih izazova modernog društva, stoga EU, kao vodeći svjetski pokretač „zelenog razvoja“ posljednjih desetljeća usvaja različita rješenja za otpad koja se primjenjuju u državama članicama. Naime, uz podršku Bruxellesa i nacionalnih vlada područne i regionalne samouprave preko rada komunalnih tvrtki nastoje osigurati pravilno zbrinjavanje, recikliranje i oporabu komunalnog otpada, te posebice tretiranje biootpada – njegovog najosjetljivijeg dijela.
Časopis KOMUNAL već tradicionalno krajem 12. mjeseca u Zagrebu organizira stručni skup na temu biootpada, stoga će se i ove godine 20.12.2023. u Novinarskom domu (Perkovčeva br.2) održati specijalizirana konferencija Biootpad i energetska oporaba komunalnog otpada. Ovaj stručni event bavit će se isključivom temama biootpada i energetske oporabe otpada, kao specifičnim dijelovima sustava učinkovitog i održivog gospodarenja otpadom.
Kroz EU Direktivu o otpadu od hrane biootpad je definiran kao biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova, otpad od hrane i kuhinje iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih objekata i maloprodajnih objekata te otpad iz pogona za preradu hrane. On ne uključuje šumske ili poljoprivredne ostatke, gnojivo, kanalizacijski mulj ili drugi biorazgradivi otpad poput prirodnog tekstila, papira ili prerađenog drva.
ČINJENICE O BIOOTPADU
- Biootpad čini 34% krutog komunalnog otpada
- U Europi se proizvede preko 130 milijuna tona biootpada
- Otpad od hrane čini više od 60% ukupnog biootpada
- Manje od 50% biootpada se reciklira
- Kompostiranje i anaerobna digestija su glavne metode za recikliranje biootpada.
U RH postoji određeni napredak u pogledu odvojenog sakupljanja biootpada, iako tek nešto više od trećine JLS provodi odvojeno sakupljanje, a nešto više od 20% nastalog biootpada se prosljeđuje na kompostiranje ili anaerobnu digestiju.
U Hrvatskoj je još uvijek premali broj kompostana i bioplinskih postrojenja!
Opće je poznato kako je najzapostavljenija tema u sektoru otpada energetska oporaba otpada, odnosno rad „spalionica“. U Hrvatskoj ne postoji postrojenje koje unutar komunalnog sektora funkcionira prema waste-to-energy principu, kao što to rade druge razvijenije zemlje EU-a.
Komunalni otpad je važan energetski resurs, ali u Hrvatskoj energane (spalionice) nisu priznate kao rješenje za zbrinjavanje komunalnog otpada!
Na skupu sudjeluju vodeći stručnjaci iz područja gospodarenja otpadom, komunalna društva, JLS, kao i predstavnici nadležnih institucija i akademski stručnjaci.
Predstavit će se i najnovije tehnologije koje mogu pomoći u rješavanju problema otpada i ostvarivanja ciljeva kružnog gospodarstva.
Kotizacija iznosi 125 EUR, a prijave se zaprimaju na e-mailu info@komunal.hr
PRIJAVNICA