Neviđene okolnosti uslijed pandemije koronavirusa
Marijan Kavran, glavni urednik
Mnogi pojedinci iz sfere politike, gospodarstva i medija na različitim dijelovima svijeta ističu kako naši životi i poslovanje nakon ove krize neće biti isti i većina nas dijeli takve radikalne stavove. Neosporno je kako će i poslovanje komunalnog sektora biti prilagođeno novonastalim prilikama, jer nas očekuju znatno smanjeni proračuni i izmijenjeni prioriteti.
Proaktivan stav političara i JLS
Nije trebalo dugo čekati kako bi glavnina općina i gradova reducirala svoje prihode suspenzijom odluka o komunalnoj naknadi – obično za razdoblje od 3 mjeseca, zatim su prepolovljene gradske i općinske zakupnine ili su stavljene u mirovanje kod tvrtki koje ne rade, sufinancirani su troškovi vrtića za ožujak, ili je odgođena naplata komunalnih usluga za građanstvo. Upravo se danas javno priziva i ukidanje prireza i nekih fiskalnih obveza te linearno rezanje plaća javne uprave. Svakako treba pohvaliti brze reakcije JLS i komunalaca s puno razumijevanja i solidarnosti prema građanima i tvrtkama, zbog kojih zapravo države te lokalne samouprave i postoje. U demokratskim okruženjima građanima trebaju polagati račune i oni im zapravo daju neposredne mandate za vođenje javnog života i donošenje odluka o potrošnji javnog novca.
Podijeljena mišljenja o ulozi EU-a
Ova je kriza drugačija od ratnog okruženja devedesetih, njujorškog napada 11.09.2001. ili velike gospodarske krize 2008./2009., a sve se navedeno odražavalo na naše živote i navike. Velika je prednost što je sada Hrvatska dio EU-a, štoviše, upravo je maestralno izgledalo prvih dva mjeseca predsjedanja u kojem je Zagreb na trenutke djelovao poput glavnih svjetskih metropola. Svima nam je imponiralo što su ostvarena razina komunikacije i naš doprinos bili daleko iznad 0,5 ili 1% EU-a potencijala koliko nam statistički pripada i što je dominirao dojam potpuno doraslog postupanja i uljuđenosti. Užurbanu komunikaciju EU ministara, tisuća činovnika i diplomata koji su solidno punili zagrebačke hotele početkom ožujka je zamijenila neizvjesnost i preseljenje korona krize u naše susjedstvo. Dogodila se brza i posljedična blokada života kakvog smo do tada poznavali. Oči su se uprle prema Bruxellesu kojeg posljednjih tjedana mnogi napadaju za mlake reakcije i prognoziraju loše scenarije za EU obitelj, iako već sada EU sredstva solidarnosti izgledaju kao prava podrška. Ova kriza se ipak afirmirala kao individualna i u njoj svi koji su pogođeni, najprije države, ali i JLS te tvrtke moraju sve proći obavezne procedure. Prilike su pogoršane katastrofalnim potresom, što je otvorilo novu razinu izazova i strahova.
Prilagođene aktivnosti komunalnih tvrtki
Podrazumijeva se kako su komunalne tvrtke formacijski dio kriznih timova i kako inače zbog prirode posla usko surađuju s državnim i lokalnim vlastima. Vodne tvrtke se sada uglavnom oglašavaju s priopćenjima o zdravstvenoj ispravnosti vode, investicije se usporavaju ili se zaustavljaju, a komunalne čistoće odrađuju nužne dezinfekcijske aktivnosti, ne sakupljaju glomazni otpad, zatvorena su reciklažna dvorišta, tržnice su otvorene pa zatvorene i ponovno dijelom u funkciji, dok je javni prijevoz zaustavljen. U 21. stoljeću je velik dio populacije online, pojedinac dnevno dobiva i prati tisuće informacija i nekako u javnosti prevladava dojam zadovoljstva radom ključnih pojedinaca koji su zaduženi za zdravstvenu situaciju i koji upravljaju Stožerom civilne zaštite. Nadamo se kako će njihovo vodstvo i njihove prognoze biti točne i opravdane te kako na kraju pandemije groblja i pogrebnici neće postati uska grla kao što je to slučaj u Italiji i Španjolskoj gdje se lijesovi prevoze u vojnim konvojima puneći crkve i druge priručne lokacije.
Je li kriza prilika?
Optimizam je sada dobrodošao. Bilo bi bolje razvijati ideje, prilike i nove mogućnosti bez kriznog pritiska, tako da nisu u pravu mnogi koji relativiziraju posljedice i umanjuju štete. Online nastava u školama i fakultetima je lijepa posljedica iznenadne informatizacije koja se morala dogoditi. Sada uočavamo kako i komunalci sugeriraju korisnicima izbjegavanje dolaska u tvrtke i online komunikaciju. Analizom preko 100 web stranica zaključili smo kako tek njihov manji dio ovih dana ažuran i kako uglavnom ne sadržavaju sve potrebne – šire i detaljnije informacije za korisnike i za medije. Bilo bi vrlo korisno, ako bi sve komunalne tvrtke u ovoj krizi više koristile društvene mreže, iako među komunalcima i JLS već ima i školskih primjera dobre krizne komunikacije.