Projekt WATERCARE (Water management solutions for reducing microbial environmental impact in coastal areas) proveden je se u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska. Cilj projekta je poboljšanje kakvoće mora za kupanje korištenjem inovativnih alata u gospodarenju fekalnih otpadnih voda te razvoj sustava predviđanja i alarmiranja u slučaju onečišćenja mora za kupanje koji bi pomogao u odlučivanju o njegovom korištenju.
Projekt je imao za cilj smanjenje fekalnog onečišćenja na kupalištima pilot područja (ušća rijeka), a koja nastaju kao posljedica prelijevanja voda iz sustava javne odvodnje u rijeke odnosno more zbog velikog dotoka voda tijekom ekstremnih oborina. Osim poboljšanja kakvoće voda, cilj projekta je i podržavanje donošenja odluka u upravljanju morem za kupanje.
Kao ciljna područja projekta odabrana su ušća rijeka Raše, Cetine i Neretve u Hrvatskoj te ušća rijeke Pescare i potoka Arzillau Italiji. Razvijen je integrirani sustav praćenja kakvoće vode (WQIS) koji se sastoji od mreže hidrometeorološkog praćenja u stvarnom vremenu i prognostičkog operativnog modela (FOM). U ciljanim područjima provele su se studije izvodljivosti s ciljem poboljšanja planiranja i upravljanja ekološkim problemima morskog okoliša, razvijen je sustav alarmiranja u stvarnom vremenu koji preventivno utvrđuje potencijalni rizik fekalnog onečišćenja voda za kupanje.
Kao partner na projektu WATERCARE Dubrovačko-neretvanska županija je provodila projektne aktivnosti na ciljnom području ušća rijeke Neretve.
Na tom području je postavljena automatska mjerna postaja koja je osim mjerenja osnovnih klimatoloških podataka u ekstremnim hidrološkim prilikama obavljala i automatsko uzorkovanje vode rijeke Neretve. Fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće vode (salinitet, temperatura vode, redoks potencijal, pH, elektrovodljivost, mutnoća, otopljeni kisik, zasićenje kisikom)automatski su analizirani mjernim sondama ugrađenima u postaju, dok se bakteriološko i organsko opterećenje (BPK5, KPKMn, amonij, ukupni dušik, ukupni fosfor, E. coli i crijevni enterokoki) uzorkovalo i analiziralo u laboratoriju. Uslijed veće količine oborina u kratkom vremenskom periodu (1 mm/m2)automatska mjerna postaja započinjala je uzorkovanja 14 uzoraka vode u pravilnim vremenskim intervalima, a obavijest o početku uzorkovanja dolazila je e-mailom. Uzorkovanje i analizu svih uzoraka obavio je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Osim uzorkovanja i analiziranja uzoraka iz automatske mjerne postaje u Neretvi, uzorkovan i analiziran je površinski dio prijelaznih voda u Neretvanskom kanalu, u blizini ušća rijeke Neretve, na 11 mjernih postaja koje su postavljene u 3 transekta, kako bi se pratila raspršenost mogućeg bakterijskog onečišćenja. Mjerne postaje se nalaze u blizini plaže Ušće Ploče na kojoj se provodi Nacionalni monitoring kakvoće mora za kupanje (Slika 1.).
Slika 1. Prikaz područja monitoringa na rijeci Neretvi s mjernim postajama
Budući da u posljednje vrijeme na ušću Neretve sve više mladih uživa kiteboardingu i kitesurfingu, ispitivana je i kakvoća mora na šest točaka u blizini ušća rijeke Neretve koje se koriste za kupanje i rekreaciju.
Projektom je predviđeno ukupno 6 ekstremnih kišnih događaja koje je trebalo pratiti, dok je maksimalni pretpostavljeni broj uzorkovanja po ekstremnom kišnom događaju:
– 1 uzorkovanje (14 uzoraka) na automatskoj mjernoj postaji u rijeci Neretvi te
– 11 uzorkovanja u prijelaznim vodama rijeke Neretve u Neretvanskom kanalu
Tijekom provedbe projekta bilo je potrebno pratiti kakvoću vode rijeke Neretve i njenih prijelaznih voda u Neretvanskom kanalu i u normalnim vremenskim uvjetima. U tu svrhu provedena su 4 uzorkovanja, pravilno raspoređena prije početka i tijekom trajanja cijelog projekta. Koristio se samo 1 uzorak iz automatske mjerne postaje i uzorci sa svih 11 mjernih postaja prijelaznih voda rijeke Neretve u Neretvanskom kanalu.
Tijekom sezone kupanja 2021. godine dogodila su se 4 kišna događaja koja su trajala jedan dan ili kraće te su se, kako bi se ispunio projektni zadatak, popratila dva kišna događaja početkom studenog. Ukupno je uzorkovano:
– 6 uzorkovanja (84 uzorka) na automatskoj mjernoj postaji u rijeci Neretvi
– 6 uzoraka ručno na mjestu uzorkovanja automatske mjerne postaje u rijeci Neretvi
– 66 uzoraka u prijelaznim vodama rijeke Neretve u Neretvanskom kanalu
U normalnim vremenskim uvjetima (sunčanom vremenu) uzorkovano i analizirano je:
– 3 uzorka na automatskoj mjernoj postaji u rijeci Neretvi
– 4 uzorka ručno na mjestu uzorkovanja automatske mjerne postaje u rijeci Neretvi
– 44 uzorka u prijelaznim vodama rijeke Neretve u Neretvanskom kanalu
Automatska postaja na ušću Neretve smještena u betoniranom objektu koji je obnovljen za potrebe projekta (Slika 2.). U automatskom uzorkivaču, u hladnjaku na 4°C, nalazi se 14 boca za prikupljanje uzoraka iz rijeke Neretve. U slučaju kiše veće od 1mm/m2 aktivira uzorkivač i prikuplja uzorke. Na mjestu zahvata vode u rijeci postavljene su i sonde za praćenje za fizikalno kemijskih pokazatelja. Postaja prikuplja i meteorološke podatke. Uzorci su prikupljani u 24 satnim intervalima i preuzimani dan nakon početka kiše. Mikrobiološki pokazatelji određeni su u laboratoriju metodom membranske filtracije.
Slika 2. Automatski uzorkivač
Uzorci površinske prijelazne vode u blizini ušća Neretve uzorkovani su uvijek u jutarnjem terminu, u isto vrijeme za sunčanog vremena i jutro nakon kiše, a nakon završetka prikupljanja uzoraka u automatskoj postaji. Fizikalno-kemijski pokazatelji određeni su prijenosnom multiparametarskom sondom YSI Pro DSS.
Rijeka Neretva je najduža i vodom najbogatija rijeka područja primorskog krša. Duga je 215 km, od toga 193 km protječe Bosnom i Hercegovinom, a 22 km južnom Hrvatskom. Najvećim dijelom svoga toka rijeka Neretva prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu gdje većina gradova i industrijskih pogona u slivnom području još uvijek nema uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, kao ni uređena odlagališta otpada što ima najveći negativan utjecaj na nizvodna područja i obalno more. U hrvatskom području u Donju Neretvu ulijevaju se gradske otpadne vode sustava javne odvodnje gradova Metkovića i Opuzena te nekoliko vinarija i uljara.
Nakon analize dobivenih rezultata zaključeno je da je za vrijeme sunčanih vremenskih uvjeta mikrobiološko onečišćenje nisko. Nešto veća koncentracija E. coli registrirana je u rujnu, vjerojatno kao posljedica slabijeg ljetnog protoka voda. Tijekom kišnih perioda mikrobiološko onečišćenje prisutno je u kompozitnim uzorcima iz rijeke i to pri kraju 24 satnog vremena ciklusa uzorkovanja što se povezuje s potrebnim vremenom pritjecanja bakterijskog opterećenja iz gornjih tokova Neretve. Najveći utjecaj mikrobiološkog onečišćenja rijekom na plažama u području ušća Neretve zamijećen je u studenom za vrijeme jesenskih kiša. Svaki porast mikrobiološkog onečišćenja pratilo je povećanje organskih spojeva dušika kao posljedica antropološkog onečišćenja.
Autori članka:
1. Ivo Đuračić , Dubrovačko-neretvanska županija
2. Dijana Tomašević Rakić, Dubrovačko-neretvanska županija
3. Ivana Kristović, Dubrovačko-neretvanska županija
4. Dolores Grilec – Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije