Koliko je Vlada povećala autonomiju jedinica lokalne samouprave i kojim tempom se provodi fiskalna decentralizacija?
- hoće li lokalni političari koristiti porezna rasterećenja za privlačenja birača?
- hoće li se idućih godina u nekim JLS smanjiti porez na dohodak, te istovremeno povećati cijene vrtića ili komunalnih usluga?
- koliki je stupanj fiskalne autonomije županija?
Vlada RH je predložila i provela mjere koje će omogućiti veću fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave, poput spajanja prireza s porezom na dohodak. Na taj način JLS mogu omogućiti povećanje plaće svojim građanima, ali stručnjaci upozoravanju na mogućnosti za populističke poteze u narednom izbornom periodu.
Središnja država zadržava autonomiju u utvrđivanju raspona lokalnih poreza, a sve u cilju osiguravanja fiskalne stabilnosti i utjecaja na druge politike, poput redistribucije ili stabilizacije, u određenim slučajevima.
- kako se odvija decentralizacija središnje države i kakav je njezin utjecaj na financije lokalnih samouprava i razinu njihove financijske samostalnosti?
- koliki je stupanj fiskalne autonomije u županijama?
- može li fiskalna decentralizacija dovesti do poboljšanja društvenih rezultata u ključnim područjima poput zdravstva, socijalnih politika ili sektoru obrazovanja?
KAKO POREZNO RASTERETITI GRAĐANE?
Svaki načelnik i gradonačelnik, odnosno budući kandidati za čelne lokalne funkcije imat će veće mogućnosti za prijedloge poreznih rasterećenja građana, iako su i dosad lokalne jedinice imale mogućnost utvrđivanja stopa pojedinih poreza. Primjerice – kod poreza za kuće za odmor postojala je mogućnost utvrđivanja poreza između 5 do 15 KN po četvornom metru, a moglo se lokalno intervenirati i kod poreza na potrošnju.
- kako su do sada lokalni čelnici utjecali na iznose lokalnih poreza?
- koje su sredine doživjele ukidanje lokalnih poreza?
- kako se u javnosti u predizborno vrijeme percipira povećanje cijena nekih drugih javnih usluga, poput komunalnih usluga?
- zašto je većina lokalnih samouprava fiskalno ovisna o središnjoj državi?
KAKO SE MJERI STUPANJ LOKALNE AUTONOMIJE?
- koji pokazatelji najbolje odražavaju visoku razinu autonomije JLS unutar zemalja EU-a?
- što govore stvarni pokazatelji o lokalnim financijama – kakvi su udjeli financijskih subvencija i udjeli proračuna opće države?
- kakva je povezanost lokalnih financija i indeksa lokalne autonomije?
- zašto europski znanstvenici smatraju kako je u pozitivnoj korelaciji odnos između lokalne porezne autonomije i blagostanja, te zadovoljstva uslugama, razine demokracije i povjerenja građana!
- zašto su lokalne samouprave predstavnička tijela koja su najbliža građanima?
- jesu li decentralizacija i lokalna autonomija ključevi dobrog upravljanja i boljih usluga za građane?
Prosječni lokalni rashodi po stanovniku u Europi iznosili su 3.492 EUR!
Danska ima najveće izdatke lokalne samouprave po stanovniku, čak 18.470 EUR, a slijede je druge nordijske zemlje (Švedska, Finska i Norveška), kao i Nizozemska, koje su znatno iznad europskog prosjeka. S druge strane, tradicionalno centralizirane zemlje istočne Europe, poput Mađarske s 904 EUR izdataka po glavi stanovnika, daleko su ispod EU prosjeka. Savezne zemlje (Belgija, Njemačka, Austrija, Španjolska i Švicarska) prijavljuju drugu razinu regionalnih rashoda, tj. državnih rashoda, koji nisu uključeni u rashode JLS, a što objašnjava niže brojke u tim zemljama.
Prosječni udio rashoda koji su subvencionirani od strane nacionalnih vlada je u 2020. godini iznosio 23,95%!
Porezi na poslovanje i imovinu su najčešći porezi koji naplaćuju općine u Europi. Vlastiti lokalni porezi, zajedno s vlastitim naknadama, važan su izvor prihoda lokalnih samouprava za uravnoteženje općinskih proračuna i za jamčenje lokalne autonomije i posljedično za manju financijsku ovisnost lokalnih jedinica o transferima središnje države.
Lokalna porezna autonomija definirana je kao omjer poreznih prihoda u lokalnom proračunu. S druge strane, nadležnost lokalne samouprave da utvrđuje lokalne poreze, porezne stope i porezne olakšice važne su karakteristike dobrog upravljanja na više razina, kao i lokalne porezne autonomije.
Lokalna autonomija opisana je s jedanaest varijabli, koje su kombinirane u sedam dimenzija (tj. pravna autonomija, opseg politike, politička diskrecija, financijska autonomija, organizacijska autonomija i neuplitanje, iste su sažete u procjeni indeksa lokalne autonomije (LAI).
Hrvatska spada u zemlje sa srednjim stupnjem lokalne autonomije, a tu su još i Nizozemska, Bugarska, Luksemburg, Češka, Slovenija, Latvija, i Rumunjska.
Više o temi saznajte na konferenciji “Lokalni proračuni i komunalne investicije”
Glavne teme:
- Donošenje proračuna i financijskih planova za 2025.
- EU proračun – Što donose promjene procedura?
- Transparentnost proračuna i decentralizacija javnih financija
- Kako i na koji način predvidjeti kapitalne infrastrukturne investicije?
- Kako će izgledati srednjoročni fiskalno-strukturni plan po novom obrascu?
- Kako se odvijaju osnovne faze proračunskog procesa – priprema, donošenje, izvršavanje i izvještavanje?
- Što donosi reforma okvira gospodarskog i fiskalnog upravljanja Unijom kroz akte Vijeća iz 2024.?
- Što akademska zajednica misli o efikasnosti pružanja javnih usluga, o proračunskom manjku te o eventualnom porastu javnog duga ili o povjerenju javnosti?
- Kakva je uloga Sabora u nadzoru proračuna? Jesu li saborska tijela uključena u postupak planiranja proračunskih politika, odnosno u početnu fazu proračunskog procesa?
S poštovanjem,
Časopis KOMUNAL
Kršnjavoga 1/II, 10000 Zagreb
T: +385(0)1 6329 111 | E: info@komunal.hr