U središnjoj Rumunjskoj došlo je do otvorenih sukoba dviju županija Harghita i Bákó, jedne u kojoj dominiraju etnički Mađari, a u drugoj Rumunji. Mađarska zajednica, katoličke i kalvinističke pozadine, osporava pravo na postavljanje križeva za poginule rumunjske vojnike na međunarodnom ratnom groblju, a koje sadrži ostatke vojnika više nacionalnosti iz oba svjetska rata. Sukob se zakomplicirao kada je skupina etničkih Mađara formirala kordon koji je pokušavao spriječiti desničarsku grupu Rumunja u njihovom ulasku na međunarodno groblje, a u povodu nacionalnog Dan heroja.
Nekoliko pojedinaca iz rumunjske grupe probilo se kroz policijski kordon s namjerom ulaska na groblje, pritom razbivši vrata. Velika policijska prisutnost je ipak spriječila značajniju eskalaciju nasilja, ali lokalni incident brzo je postao nacionalna vijest, budući da Rumunjska desetljećima nije registrirala međuetničke incidente. Ovaj uistinu rijedak incident, u kojem se obje lokalne vlasti međusobno optužuju, izazvao je diplomatski spor između dviju nacija, odnosno dviju susjednih zemalja. Neki rumunjski zastupnici mađarskog podrijetla, koji su se također nalazili na licu mjesta, smatraju kako treba zabraniti takve “komemoracije” te da je postavljanje pravoslavnih križeva na navedenom groblju ilegalno, što proizlazi iz nekih ranijih stajališta rumunjskih vlasti.
Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je rumunjskog veleposlanika te mu uručilo prosvjednu notu povodom incidenta, ali je veleposlanik to odbio, stoga u ministarstvu komentiraju kako je to ponašanje bez presedana u diplomaciji. Orbanova vlast sve češće naglašava kako je Trianonski mir iz 1920. ostavio više od 3 mil. Mađara izvan novih granica tadašnje i kako će se sada država snažnije zauzeti za prava manjina u okolnim zemljama.