Europska agencija za okoliš (EEA) u svome materijalu ističe kako su poplave, suše i ugrožena kvaliteta vode velike prijetnje koje proizlaze iz sve većeg utjecaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi u Europi, stoga EEA traži hitno djelovanje. Posljednjih godina, ali i posljednjih mjeseci Europa je bila poprište razornih poplava nakon rekordnih padalina, a istovremeno je na drugim dijelovima Europe došlo do suša u razmjerima kakve nisu zabilježene stotinama godina. Također, zabilježen je stalni porast razine mora, kao i povećanja temperature jezera, rijeka i mora.
Učinci takvih promjena mogu biti i kroz stalne slike u medijima bolno jasni, uslijed izgubljenih života u poplavama, a suše sve više utječu na mentalno zdravlje europskih poljoprivrednika. Dolazi i do pojave bolesti koje su uzrokovane patogenima i toksinima. Nedvojbeno je kako će klimatske promjene značajno pogoršati prijetnje prema europskom društvu u budućnosti, a stručnjaci ističu kako bi zdravlje ljudi, uz prirodu moglo najviše stradati.
Jedan od osam Europljana trenutno živi u područjima koja su sklona ili ugrožena riječnim poplavama. Iako mnoga od tih područja imaju predviđen sustav obrane od poplava, razina sigurnosti koju oni nude varira. Trenutni obrasci razvoja infrastrukture i užurbane organizacije života u rizičnim područjima stavljaju sve više ljudi u opasnost. Već postoje mnogobrojna ograničenja i racionalizacija kod korištenja vode, što je već na snazi u nekim europskim regijama, stoga se očekuje kako će takav razvoj događaja u skoro vrijeme dovest do neizbježnog povećanja cijena vode, kako će se zalihe smanjivati.
Kvaliteta vode koju pijemo ili u kojoj plivamo, iako je općenito vrlo dobra, također je ugrožena, ističe EEA. Porast temperature zraka i vode olakšava rast patogena, povećavajući rizik od bolesti koje se prenose vodom. U nižim područjima, porast razine mora uzrokuje prodiranje slane vode u vodonosnike podzemnih i površinskih voda, s efektima prelijevanja na usjeve. Niski protoci tijekom sušnih razdoblja rezultiraju višim koncentracijama onečišćujućih tvari i lijekova, što zahtijeva vrlo skupo pročišćavanje otpadnih voda. Više poplava i ekstremnih oborina može lako ugroziti ostvarenje EU ambicije za postizanje nultog onečišćenja u Europi, jer kombinirano prelijevanje kanalizacije, oštećenja industrijskih postrojenja i otjecanje s polja i ulica utječu na kvalitetu europske vode. Osim toga – stariji građani, djeca, osobe lošeg zdravlja i ekonomski ugrožene skupine, kao i timovi hitnih službi i stručnjaci za čišćenje, predstavljaju skupine koje su najviše pogođene poplavama i bolestima koje se prenose vodom. Ove skupine obično najviše pate, bilo fizički ili psihički, bilo neposredno nakon ekstremnih vremenskih događaja ili dugoročno kada se teško oporavljaju od posljedica poplava ili drugih elementarnih nepogoda.