Prema najnovijem izvješću „Trendovi i predviđanja” Europske agencije za okoliš (EEA), emisije stakleničkih plinova i konzumacija energije porasle su tijekom 2021. prvenstveno zbog oporavka nakon pandemije. Najveći porast zabilježen je u sektorima prijevoza, industrije i opskrbe energijom, a istovremeno je zabilježen i slabiji rast obnovljive energije.
„Iako su potrebne kratkotrajne mjere za veću opskrbu energijom ove zime, ta ulaganja za posljedicu ne bi smjela imati dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima. Ušteda energije i jačanje obnovljivih izvora ključni su, ne samo za rješavanje neposredne energetske krize, već i za postizanje klimatske neutralnosti”, kazao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.
Porast emisija i potrošnje energije
Prema preliminarnim podacima koje su prijavile države članice EU-a, emisije stakleničkih plinova porasle su za 5% 2021. u odnosu na 2020., uključujući međunarodni zračni promet. Taj je porast emisija s druge strane još uvijek ispod razine prije pandemije bolesti Covid-19 iz 2019.
Procjene ukazuju na porast potrošnje energije 2021. u području potrošnje i primarne i finalne energije od 6% i 5% u odnosu na 2020.
Preliminarni podaci ukazuju i na to da je 2021. ukupan udio obnovljivih izvora energije u Europi ostao na 22% potrošnje energije, što je usporilo inače snažan rast posljednjih godina. To se može objasniti manjim udjelom energije vjetra i hidroenergije u 2021. s istovremeno većom potrošnjom energije.
Godina ispred nas ključna je za napredak prema ostvarivanju ciljeva do 2030.
U godinama koje su pred nama bit će potrebno održati znatna smanjenja emisija u odnosu na svaku prethodnu godinu kako bi se dugoročno postigla klimatska neutralnost. Europskim propisom o klimi cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. povećan je na najmanje 55% u odnosu na razine iz 1990. Europski parlament i države članice trenutačno pregovaraju o sveobuhvatnom paketu „Spremni za 55%”, uzimajući u obzir i predloženi plan RePower EU iz 2022.
Kako bi se postigao cilj, emisije bi se u prosjeku trebale smanjiti za 134 milijuna tona ugljikova dioksida (MtCO2 eq) godišnje u odnosu na procijenjene razine iz 2021. To je više nego dvostruko više od prosječnog godišnjeg smanjenja ostvarenog u razdoblju od 1990. do 2020. Svi sektori moraju znatno pojačati napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Osim toga, mora se povećati smanjenje CO2 korištenjem ili prenamjenom zemljišta i šumarstvom da bi se preokrenuo trenutačni trend smanjenog ponora ugljika u EU.
Istodobno bi se potrošnja energije trebala znatno smanjiti tijekom sljedećih godina, dok novopredloženi cilj za 2030. u kontekstu plana REPower EU zahtijeva više nego dvostruko veće godišnje uštede energije u razdoblju 2022. – 2030. To se odnosi i na obnovljivu energiju: od 2005. udio obnovljive energije u konačnoj bruto potrošnji energije u Europi prosječno se povećavao za 0,8 postotnih bodova svake godine. Taj bi se broj trebao povećati na 2,5 postotnih bodova godišnje do 2030. kako bi se ostvario viši cilj od 45% obnovljive energije predložen u planu REPowerEU.
Iako je na razini država članica već postignut znatan napredak, postojeće politike i mjere nisu dovoljne za postizanje novih ambicioznih klimatskih i energetskih ciljeva. Do sredine 2023. države članice dostavit će nacrte svojih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Time će im se omogućiti da uvedu dodatne mjere i razviju planove za razdoblje do 2030. koji odražavaju nove ambicije EU-a i njen cilj klimatske neutralnosti.