Središnja sektorska udruga (HGVIK) već duže vrijeme upozorava kako je potrebno uvažiti nove okolnosti oko korištenja EU sredstava u vodnom sektoru. Nakon sedam godina različitih iskustva i intenzivnih izmjena potrebno je revidirati većinu procedura, jer će inzistiranje na postojećim procedurama ugroziti većinu projekata s tendencijom prevaljivanja troškova korekcija na krajnje potrošače. Radi se o jednom od ključnih područja za RH, jer usklađivanje stanja zaštite voda sa EU pravnom stečevinom u razdoblju 2013.-2023. ima vrijednost od oko 4,5 mlrd. EUR.
Od 2012. krenulo se vrlo ambiciozno i odobreni su projekti temeljem tada važećeg Zakona i uputa tada nadležnih tijela za EU fondove. Problem je što se prečesto mijenjala nadležnost tijela a pravila su postajala sve stroža i proizvodila su više obaveza za aplikante, odnosno za komunalne tvrtke, ističe Ivan Jukić, predsjednik Grupacije. Problem se pogoršao kada je Europska komisija 2018. dala novo pismo s preporukama koje su pogodile tvrtke koje su radile prema starim pravilima.
Pojavile su se retroaktivne financijske korekcije po projektima od 5-25%, za što tvrtke nemaju rješenje, budući da su radile po uputama provedbenih tijela, zaključuje Jukić. HGVIK upozorava i na potrebu postizanje indikatora uspješnosti projekta, jer oni koji to neće zadovoljiti morat će vratiti primljena EU sredstva. Ova tema i njezine implikacije biti će u programskom središtu konferencije VODE 2019.