Gotovo godinu dana prošlo je od smrti dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a nakon proljetnih lokalnih izbora ta je funkcija povjerena Tomislavu Tomaševiću. Mnogi ga opisuju kao „političara novog kova“, a povjerenje Zagrepčana osvojio je zahvaljujući dugogodišnjem aktivnom radu u oporbi. Već je skoro 10 mjeseci čelni čovjek najvećeg hrvatskog grada, a u intervjuu se osvrnuo na najvažnije komunalne teme i buduće investicije u ovom sektoru.
Foto: Grad Zagreb
1. Najavili ste velike promjene u sustavu naplate odvoza otpada u Zagrebu. Kako će izgledati novi sustav i kakve rezultate očekujete?
Upravo je završilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Odluke o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu. Trenutno pažljivo analiziramo sve prijedloge i nadamo se da će Odluka biti usvojena od strane Gradske Skupštine ovaj mjesec.
Sukladno dosadašnjem iskustvu i potrebama građana, prema nacrtu predviđene su vrećice standardiziranih volumena 20 i 40 litara, po cijeni od 4 kn odnosno 8 kn. U javnom savjetovanju velik broj građana izjasnio se i u korist uvođenja vrećice od 10 litara, koja bi koštala 2 kune. Planiramo uvažiti taj prijedlog.
Cijena usluge se sastoji od cijene obavezne minimalne javne usluge (45 kn za kućanstva – fiksni dio) i cijene volumena standardiziranih vrećica za otpad (varijabilni dio). Vrećice su najpravedniji, najtransparentniji i najučinkovitiji oblik individualizacije troškova gospodarenja otpadom. Primjerice, cijena od 2 kn za vrećicu od 10L nije cijena za samu vrećicu nego je to cijena kompletne usluge.
U odnosu na stari sustav, koji je naplaćivao paušalne iznose, uveo bi se sustav naplate po količini predanog kućnog otpada, što je model koji postoji u švicarskim, belgijskim i austrijskim gradovima. Time se zadovoljavaju EU direktive te novi Zakon o gospodarenju otpadom u smislu da „onečišćivač plaća“. Spomenuti model se pokazao učinkovit u individualizaciji troškova, odnosno načelu po kojem želimo da svaki korisnik plati onoliko koliko otpada proizvede.
Foto: Čistoća Zagreb
2. Jedan od pozitivnih ishoda najavljenih promjena trebalo bi biti i uklanjanje spremnika s javnih površina. Njih je trenutno više od 200.000. Koliko će vremena za prilagodbu imati vlasnici višestambenih zgrada?
Nacrtom je do 1. 7. 2022. predviđena obveza držanja spremnika na čestici nekretnine. U slučaju da to nije moguće jer takav prostor ne postoji ili se radi o prostoru iz kojeg nije moguće izvući spremnike, vlasnici će od Grada Zagreba tražiti dodjelu javne površine za tipizirane boksove za spremnike, kako bi oni bili pod ključem odnosno nedostupni trećim osobama.
3. Sav komunalni otpad će morati biti u službenim vrećicama. Kako će se kontrolirati sadržaj kanti i na koji način će se kažnjavati prekršitelji?
Po donošenju Odluke provodit će se opsežne edukativne kampanje i informiranje građana, a također će sve informacije biti dostupne na svim informativnim kanalima Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga, kao i na mjestu odlaganja (pored zajedničkih spremnika).
U višestambenoj zgradi stanari mogu među sobom odrediti i ovlastiti osobu koja će bez naknade ili uz sporazumom određenu naknadu skrbiti o spremniku. Za one koji postupaju protivno zakonu i onečišćuju okoliš, kao krajnja mjera, predviđene su kazne, no mi vjerujemo u naše sugrađane, te da će u konačnici biti malo kazni.
4. Zagreb je još uvijek daleko od zacrtanih EU ciljeva po pitanju otpada, a zbog toga plaća skupe penale. Koji je realni rok za dostizanje zadanih ciljeva u odvajanju otpada u Zagrebu?
Upravo je namjera ove Odluke dostizanje EU ciljeva iz područja gospodarenja otpadom u najkraćem mogućem roku.
5. Osim navedene promjene u sustavu naplate, na koje još načine planirate poticati građane na smanjenje količine otpada?
Planira se intenzivna edukacija korisnika kroz informativne i edukativne kampanje te edukacije vijećnika mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti koji će sudjelovati u edukaciji korisnika. Isto tako, u sklopu Odluke su predviđeni i popusti za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, npr. popust ukoliko se koristi usluga reciklažnog dvorišta, odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta, ukoliko korisnici sami kompostiraju svoj biootpad i sl.
6. Kakav je plan za Jakuševec? Je li realno očekivati njegovo zatvaranje u ovom mandatu?
Analiza kapaciteta Odlagališta otpada Jakuševec, koja podrazumijeva i procjenu dinamike punjenja odlagališta izrađena je od strane glavnog projektanta odlagališta 2017. godine i sastavni je dio Plana gospodarenja otpadom grada Zagreba za razdoblje 2018-2023. Nastojimo da se novim sustavom stvore pretpostavke za zatvaranje odlagališta do kraja mandata.
Do kraja mandata planiramo i izgradnju kompostane za biootpad i sortirnice za suhe reciklante (papir, plastika, staklo, metal), čime bi se značajno povećala količina otpada koji se ponovno upotrebljava.
7. Osim otpada, nerijetko se spominju i problemi s vodovodnom mrežom. Kako stati na kraj vodnim gubicima u mreži i spriječiti učestala pucanja cijevi?
Stanje vodovodne mreže posljedica je sustavnoga zanemarivanja kroz nekoliko desetljeća. Sukladno tome, i rekonstrukciju cijelog postojećeg javnog vodoopskrbnog sustava grada Zagreba nije moguće jednokratno i brzo provesti.
Unatoč zahtjevnom procesu povećanja učinkovitosti poslovanja, Uprava Zagrebačkoga holdinga u 2022. planira pokrenuti ciklus značajnih investicija, od kojih su za građane najvažnija ulaganja u vodoopskrbnu mrežu vrijedna preko 150 milijuna kuna, kupovina vozila i opreme Čistoće vrijednih gotovo 40 milijuna kuna, ulaganja u obnovu sustava vodomjera i plinomjera te ulaganja u IT opremu i softver.
Srednjoročna ulaganja u mrežu vodoopskrbe i odvodnje do 2028. godine su planirana u iznosu od 1.8 milijardi kuna, i to iz EU izvora.
Foto: Skupština Grada Zagreba
8. Brojni europski gradovi u zadnje se vrijeme sve više okreću niskougljičnim ciljevima, a to potiče i EU. Postoje li konkretni planovi za značajnije smanjenje emisija CO2 u Zagrebu?
Snažno vjerujemo u potencijal decentraliziranih sunčanih elektrana i stoga je Grad Zagreb zajedno s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) nedavno pripremo Program „Sunčani krovovi Grada Zagreba“ koji za cilj ima realizaciju oko 50MW sunčanih elektrana na području Grada Zagreba sa snažnom komponentom građanske energije i poticanja energetskih zadruga te korištenja naprednih modela financiranja. Program je jednoglasno usvojen od strane Gradske skupštine.
Također smo prijavili nekoliko objekata na nedavni Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije“ Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Norveškog financijskog mehanizma – Program „Energija i klimatske promjene“. U tijeku su i pripreme za velike aktivnosti iz područja dekarbonizacije javnog gradskog prijevoza.
S obzirom da upotreba bicikla u svakodnevnom životu direktno doprinosi smanjenju CO2 jedan od ciljeva u ovom mandatu je da povećamo broj sugrađana koji će u svom svakodnevnom kretanju gradom koristiti bicikl. Plan je da se do kraja mandata završe dva kapitalna biciklistička projekta „Greenway“ i Istočna magistrala Zagreb, ali i kontinuirano nastavi sa prilagodbom postojećih biciklističkih staza i pripremom novih projekta koje će biti moguće sufinancirati iz EU sredstava. Planiramo i povećanje parkirnih mjesta za bicikle.
Također će se napraviti nova regulacija prometa i to ne samo u središtu Zagreba već i u središtima Gradskih četvrti na način da se motornim vozilima „oteža“ pristup, a da javni prostor bude u prvom redu namijenjen pješacima te ne-motornim načinima kretanja.
Ići ćemo i s ekologizacijom javne rasvjete kako bi se povećala njena energetska učinkovitost i smanjilo svjetlosno zagađenje.
9.Što će biti s Mirogojem? Znamo da je najveće zagrebačko groblje teško oštećeno u potresu – kad se očekuje obnova i na koji način bi se financirala?
Mirogojske arkade i crkva Krista Kralja oštećene su u razornom potresu 22. ožujka 2020. godine. Kako se radi o građevinama koje su zaštićeno kulturno dobro, putem Poziva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko zagorske i Zagrebačke županije, koji je raspisalo Ministarstvo kulture i medija, Podružnica Gradska groblja prijavila je tri projekta konstrukcijske obnove na groblju Mirogoj, a to su: obnova kompleksa mirogojskih arkada i crkve Krista Kralja, obnova mrtvačnice, te obnova upravne zgrade.
Za upravnu zgradu i mrtvačnicu sklopljeni su ugovori s Fondom solidarnosti. S obzirom na to da se tim ugovorima financira specifični dio radova i projektne dokumentacije, nakon financiranja iz Fonda solidarnosti za cjelovitu obnovu tih zgrada tražit će se mogućnosti obnove kroz druge EU fondove, odnosno kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Za arkade i crkvu Krista kralja također je sklopljen ugovor s Fondom solidarnosti kako bi se iskoristio dio sredstava za izradu projektne dokumentacije i dio radova koji se odnosi na hitne radove sanacije kako bi se spriječilo daljnje oštećivanje, koji su već izvedeni (osigurane i postavljene zaštitne ograde, skele, podupore, uklanjanje opasnih dijelova i dr.).