Pametni gradovi predstavljaju veliku priliku za promjenu i poboljšanje kvalitete života primjenom najnovijih tehnologija. Uobičajeno se podrazumijeva kako „smart city rješenja“ provode nadogradnju zastarjele infrastrukture, uključujući mnogobrojna pametna rješenja koja mogu društva i lokalne zajednice učiniti održivijim i naprednijim.
Uštede će dosegnuti 249 mlrd. USD
Potencijalne uštede na troškovima održavanja gradova, a uslijed njihove implementacije pametnih rješenja imat će ogroman pozitivan učinak– procjenjuje se kako su u 2023. godini te uštede iznosile 96 mlrd. USD, dok bi na globalnoj razini do 2028. takve uštede mogle dosegnuti čak 249 mlrd. USD.
Primjena AI rješenja omogućuje prikupljanje podataka u realnom vremenu, a što pametnim gradovima omogućuje optimizaciju resursa, poboljšanje kvalitete života njegovih stanovnika i stvaranje mogućnosti za održiv gospodarski razvoj. Sve te podatke potrebno je detaljno obraditi i precizno analizirati, što je ujedno i zadaća umjetne inteligencije (AI).
Oprez građana – kako stvoriti pametnije i sigurnije ulice?
Unatoč svim obećanjima i rješenjima koje umjetna inteligencija i pametni gradovi mogu donijeti, postoji razina nepovjerenja, ali i oklijevanje među tvrtkama i ljudima koji žive u tim gradovima, prije svega zbog mogućnosti zlouporabe podataka ili neželjenog utjecaja na kvalitetu vode, mogućeg trovanja, itd. Kako bi se uhvatili u koštac s tim, projektanti i naručitelji gradnje pametnih gradova moraju sve više surađivati sa stručnjacima za sigurnost, kako bi osiguralo da budu ugrađena najbolja i najučinkovitija sigurnosna rješenja od samog početka, jer će tek tada pametni gradovi postići svoj puni potencijal i njihova rješenja će se proširiti. Gospodarenje otpadom, energija, tehnologija pametnih zgrada, zdravstvo, prijevoz, gospodarenje otpadom ili sigurnosne usluge uključene su u pametne gradove, a većina gradova pokušava implementirati pametna rješenja u prometu, kao i sigurne kvartove i ulice po kojima se stanovnici mogu sigurno kretati. Održavanje sigurnosti pametnog grada značajan je zadatak jer na urbanu sigurnost građana mogu utjecati različiti događaji i opasnosti, kao što su kriminalne aktivnosti, terorizam, vremenske nepogode ili prirodne katastrofe.
Građani već osjećaju niz prednosti pametnih gradova
U Dublinu sustav umjetne inteligencije prati emisije CO2, vremenske uvjete i razine buke, što osigurava čišći zrak na gradskim ulicama, istovremeno nudeći urbanistima podatke koje mogu koristiti za planiranje izgradnje novih škola i domova. Drugdje, primjerice u Finskoj, pametne tehnologije pomažu gradskoj upravi Helsinkija smanjiti emisije ugljika povezane s grijanjem domova, a postavljen je i cilj da Helsinki postane ugljično neutralan do 2030. Tehnologija pametnih gradova ne poboljšava samo svakodnevne živote: ona pomaže u preoblikovanju budućnosti gradova, osiguravajući da se novi razvoj može planirati u skladu s načinom na koji ljudi zapravo žive. Urbanisti se sada služe detaljnom analitikom prikupljenih podataka i umjetnom inteligencijom dobivenom iz mnogih izvora, što omogućuje gradskim vlastima da prilagode infrastrukturni sustav stvarnim potrebama svojih građana.
Slučajevi zlouporabe podataka i kibernetički napadi
Potrošači postaju sve oprezniji u vezi s načinom na koji se njihovi podaci prikupljaju i koriste za modeliranje umjetne inteligencije, a NGO organizacije ističu kako je privatnost građana često ugrožena, jer jednom kada AI model unese skup podataka i s njima provodi simulacije i izračune, nije ih više moguće vratiti ili poništiti. Također, postoji i velik rizik da se podatke može prodati trećim stranama, što je također već bio čest slučaj. Kako bi se osigurala privatnost podataka i etička upotreba AI modela, nužna je učinkovita zakonska regulacija. Iako za to još ne postoje odgovarajući okviri, nekoliko je EU zemalja započelo s razvojem zakonskih smjernica. Obično je javni sektor nadležan za planiranje i strategiju, dok privatni sektor posjeduje većinu vitalne urbane infrastrukture, znanja i rješenja koja se mogu primijeniti. Većina medija koja obrađuje temu budućnosti „smart city“ rješenja ističe kako siguran pametni grad može istinski napredovati samo pod okriljem javno-privatnog partnerstva te zbog uglavnom mješovite vlasničke komponente, jer javno-privatna partnerstva mogu pomoći gradskim agencijama i upravi da se smanje troškovi te pojednostave i unaprijede mnoge operacije, kao i sam nadzor sigurnosti. Analitičari također navode kako se čini logičnim i potrebnim povećanje suradnje javnog i privatnog sektora u borbi protiv kibernetičkih i fizičkih prijetnji prema vitalnoj infrastrukturi, s čime se već danas susreće niz gradova.