Sanacija i zatvaranje odlagališta u Hrvatskoj se ne odvija prema očekivanjima i prema ranije usuglašenim hodogramima, a posljednji razvoj događaja na najvećem odlagalištu u zemlji Jakuševec sve više alarmira sektorske stručnjake prema monitoringu i pronalasku sličnosti s usporedivim inozemnim odlagalištima. Velika Britanija je još pred nekoliko desetljeća postavila visoke standarde u prikupljanju, odlaganju i preradi komunalnog otpada, a javnost na Otoku je često vrlo kritična prema subjektima koji krše okolišne standarde i zagađuju okoliš. Početkom ove godine utvrđeno je kako je čak sedamnaest odlagališta otpada diljem Engleske identificirano kao izvor vrlo toksičnih procjednih voda, što je ujedno izazvalo značajnu zabrinutost oko mogućnosti kontaminacije pitke vode.
Formalna istraživanja na lokacijama svih registriranih odlagališta, koja se protežu još od 1960-ih godina pa sve do danas, otkrila su vrlo alarmantne razine štetnih tvari (tzv. PFAS) — poznate kao “vječne kemikalije” zbog njihove postojanosti u okolišu. Jedan uzorak je sadržavao koncentracije PFAS-a od čak 260 puta iznad onoga što se smatra sigurnim za pitku vodu, naglašavajući ozbiljan rizik koji ove kemikalije predstavljaju za ljude i za okoliš. Nažalost, supstance PFAS-a su prisutne u bezbroj proizvoda široke potrošnje i unutar mnogih industrijskih procesa, stvarajući opasnosti i rizike za ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući pojavu raka i bolesti štitnjače. Međutim, točne lokacije problematičnih odlagališta otpada ostaju nepoznate, jer najnovija studija koju su izradili stručnjaci Odjela za okoliš, hranu i ruralna pitanja (DEFRA), odnosno stručnjaci Agencije za okoliš ne otkriva točne informacije o problematičnim lokacijama. Ova objava je stoga izazvala bijes i zabrinutost među britanskim stručnjacima za okoliš i lokalnim aktivistima, koji tvrde kako je identifikacija tih mjesta ključna za učinkovito rješavanje problema kontaminacije, kao i za očuvanje javnog zdravlja.