Prekjučer 20.12. se u Novinarskom domu u Zagrebu održala konferencija o biootpadu. Ova tema redovito izaziva veliki interes stručne javnosti, budući da biootpad predstavlja jedan od najspecifičnijih i najzahtjevnijih dijelova komunalnog otpada te kako najveći dio tržišnih ograničenja, prije svega smrada i neugodnog mirisa proizlazi upravo zbog redovitog zanemarivanja važnosti biootpada i njegovog lošijeg odvajanja, odnosno miješanja s ostatkom komunalnog otpada.
Ovaj stručni skup je i ove godine okupio brojne predstavnike komunalnih tvrtki, jedinica lokalne samouprave, akademske zajednice, dobavljače tehnologija, konzultante, predstavnike diplomatskih predstavništva, medija te nadležna državna tijela.
ZAKLJUČCI
– Hrvatskoj nedostaju cjelovita i trajna rješenja za otpad. Sektorske politike se uglavnom donose pod utjecajem kriznog okruženja, kao što je to sada slučaj s zagrebačkim odlagalištem Jakuševec. Struka predlaže ozbiljne dopune postojeće zakonske regulative ili žurno usvajanje novih zakonskih rješenja o komunalnom otpadu.
– RH već više od jednog desetljeća ne uspijeva pronaći odgovarajuće politike niti potrebne mjere za ublažavanje krize s otpadom. Dosadašnja izgradnja centara za gospodarenje otpadom nije riješila problem s nagomilanim otpadom, nego su se i uslijed tržišnih poremećaja sa sekundarnim sirovinama, kao i zbog zastarjelih tehnologija te slabe regulative i nedostatka provedbenih iskustava neki aspekti odlaganja i pogoršali, o čemu svjedoče i prosvjedi nezadovoljnih građana koji žive u blizini centara.
– Energetska oporaba otpada nema alternative! Prilike u razvijenim zemljama pokazuju kako se na kraju postupka zbrinjavanja, sav ne-reciklabilni otpad koji preostane u hijerarhiji kružnog zbrinjavanja treba pretvoriti u energiju, o čemu postoje brojni uspješni primjeri u praksi razvijenih zemalja.
– Hrvatska je pri vrhu EU zemalja koje i dalje odlažu miješani komunalni otpad u okoliš. Milenijski problem osim novo nastalog otpada predstavljaju i milijuni kubika miješanog komunalnog otpada koji su na različite načine uskladišteni na hrvatskim odlagalištima koja predstavljaju stalnu ekološku prijetnju.
– Ukupna količina novog otpada se ne smanjuje. Štoviše, u nekim dijelovima i frakcijama on se i povećava, što je jedan od većih sektorskih problema.
– Od svih vrsta komunalnog otpada o biootpadu postoji najmanje znanja i znanstvenih istraživanja. U RH su vrlo rijetka postrojenja za kompostiranje i anaerobnu digestiju biootpada, što su glavne metode za recikliranje biootpada.
– Nisu pronađena rješenja za bolju valorizaciju otpada od hrane. Ista se teško distribuira do skupina građana u potrebi i vrlo teško se organiziraju logistička rješenja preko nevladinog sektora, jer model donacija hrane u RH nije zaživio. Otpadna hrana iz restorana se teško deklarira kao hrana za životinje zbog strogih zdravstvenih i sigurnosnih propisa, dok se moderne tehnologije za preradu otpada od hrane koriste tek u manjoj mjeri.
– Glavnina komunalnih društva želi ispuniti ciljeve oko prikupljanja i recikliranja biootpada. Međutim,nedostatak regulative i nelogičnosti u raspisanim natječajima oko osiguravanja potrebnih količina biootpada usporavaju uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom. Posebice se to odnosi na ruralne sredine u kojima stanovništvo tradicionalno odvaja, reciklira i koristi biootpad.
– Otpad u RH još uvijek nije politički i medijski prioritet! Vrlo su rijetke nacionalne kampanje i nedostaje sredstava za provedbu medijskih i edukacijskih projekata koji bi dugoročno doprinijeli promjeni stavove građana o otpadu i RH približili EU ciljevima.
Predstavljena su brojna iskustva iz drugih zemalja. Primjerice, danski model je jedan od najpoznatijih u svijetu i globalno ga karakterizira izgradnja najmodernije energane-spalionice CopenHill u samom središtu Kopenhagena, u neposrednoj blizini kraljevske palače, a na čijem krovu je izgrađena zelena sportska oaza sa skijalištem. – Ova energana je postala simbol modernog i učinkovitog pristupa zbrinjavanju komunalnog otpada, uz primjenu najviših standarda zaštite okoliša, istaknuo je Simon Faust iz veleposlanstva Kraljevine Danske. – Kanada je vrlo prostrana zemlja, stoga nema problema s prostorom i odlaganjem, međutim, posljednjih godina raste broj kampanja koje se provode kod stanovništva u cilju smanjenja stvaranja otpada, odnosno njegove selekcije i recikliranja, rekla je Syntia Dodig iz Veleposlanstva Kanade.
Finska se već više od 30 godina sustavno zalaže za veću stopu odvajanja otpada i primjenu najviših europskih standarda, istaknula je Laura Stojić iz Veleposlanstva Finske.– To je proces koji kontinuirano traje i mi smo u početku imali probleme oko koordinacije prikupljanja ili pojave loših mirisa, ali kasnije su se tijekom godina u hodu teškoće otklanjale i sada otpad više ne predstavlja relevantnu temu u Finskoj. Izgrađene su brojne energane, sukladno potrebama i mogućnostima. U Hrvatskoj je tema otpada značajno prisutna u društvu, postoje stalna prozivanja oko primjene pojedinih modela. Bilo bi važnije ne tražiti krivce u javnosti, nego svi zajedno trebaju tražiti rješenja, zaključila je Stojić.
Izgradnja moderne energane na otpad u Beogradu u formi javno-privatnog partnerstva je trajala 7 godina.Razvojno gledajući, Beograd je prvi u regiji pronašao dugoročno rješenje za godišnju količinu od oko 700.000 kubika otpada, a odlagalište u Vinči je bilo odavno prekapacitirano i ulazilo je u kategoriju 15 najopasnijih svjetskih odlagališta. Ovaj zanimljiv case study je predstavio Mak Kišević iz francuske grupacije SUEZ koja je izgradila postrojenje i koja upravlja sa stotinama sličnih spalionica diljem svijeta. – Mi imamo tehnologije, znanje i reference za izgradnju energetskog postrojenja koje bi trajno moglo riješiti problem komunalnog otpada u Zagrebu i okolici, zaključio je Kišević.
Francuska iskustva su istaknuta kao vrlo relevantna, budući da je prošli tjedan hrvatska delegacija boravila u studijskoj posjeti u Francuskoj. Organizirao se obilazak sjedištu tvrtke SUEZ, kao i značajnoj komunalnoj infrastrukturi u Versaillesu i Parizu. Sudionici su bili impresionirani modelom zbrinjavanja otpada u gradu Le Havre u Normandiji, koji je lučki grad u kojem je teško opaziti prisustvo otpada na gradskim ulicama. Uz zanimljivu arhitekturu koja ga snažno karakterizira druga impresija se odnosi na čistoću gradskih ulica i šireg gradskog područja, jer su očito gradske vlasti uspješno implementirale model odvajanja i sakupljanja te kasnijeg zbrinjavanja miješanog otpada, odnosno biootpada.
Pravi je trenutak da se otpad nametne kao ozbiljna društvena i gospodarska tema! Može se ići prema novom resornom ministru gospodarstva, ali i prema svim drugim nositeljima vlasti, smatra Krešimir Macan iz tvrtke Manjgura. – Nedavna afera nam je zorno pokazala kako novac za medijski prostor curi iz državnih institucija, umjesto da se koristi za provedbu kampanja koje će poboljšati rezultate u zbrinjavanju otpada, čime se poboljšava i kvaliteta života svih građana. Smeće je pojam koji ne određuje samo stanje otpada, već se taj pojam pronalazi i u političkom životu. Ne znam je li čelnici komunalnih društava, njihove udruge, kao i udruge gradonačelnika i župana žele pitanje otpada nametnuti Vladi kao jedno od najprioritetnijih u društvu. Nisam siguran imaju li oni snage za to, zaključio je Macan. Na Macana se u svom izlaganju nadovezao Gordan Turković iz tvrtke CTA Komunikacije koja je realizirala kampanju u Splitu „Odvoji, lako je“ u kojoj je sudjelovao i reper Vojko V. Kampanja je vrlo dobro prihvaćena kod mladih, a realizirala se na YouTube kanalu te na radiju.
Većina gradova i općina u Zagrebačkoj županiji se zalaže se pronalazak trajnog rješenja za otpad, pa tako i za biootpad. Odlagališta su prepuna, stoga su mnogi već sada prisiljeni na pronalazak alternativnih i kratkoročnih rješenja, koja su skupa te ponekad i štetna za okoliš. – Grad Dugo Selo već godinama prikuplja sektorska znanja koja proizlaze iz prakse zapadnih zemalja koje su učinkovito riješile pitanje komunalnog i biootpada.Ako mogu Bruxelles, Amsterdam, Beč ili Pariz trajno riješiti otpad, mora to učiniti i Zagreb, jer su naše sredine u njegovom prstenu dugoročno vezane uz njegovo rješenje. Zalažemo se za pretvaranje otpada u energiju te za veće korištenje bioplina, istaknuo je Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela.
Komunalna društva su izložena velikim pritiscima kod zbrinjavanja biootpada, istaknula je Nikolina Osojnički, direktorica tvrtke Komunalac Vrbovsko. – To se prije svega odnosi na logistiku, jer nam za biootpad trebaju nova prijevozna sredstva, a kako se većina naših korisnika nalazi u seoskim sredinama teško možemo izračunati s kojim količinama ćemo realno raspolagati. Recikliranje može biti ozbiljno ograničeno lošom kvalitetom ulaznog materijala, ako se on miješa s ambalažnim materijalom poput plastike. Na kraju, ako želimo realizirati projekt recikliranja biootpada kompostiranjem moramo se prijaviti na natječaj i ispuniti za nas vrlo složene parametre. Mi za sada u manjim sredinama teško možemo zatvoriti krug i postići zadane ciljeve, zaključila je Osojnički.
Treba hitno novelirati zakonodavstvo i podzakonske akte. Komunalni redari i druga nadležna tijela su često nemoćni u sankcioniranju prekršitelja, najčešće pojedinaca koji ne žele provoditi ili sudjelovati u sustavu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, smatra Sonja Polonijo iz Udruge gradova koja već duži period provodi niz edukacija s ciljem postizanja boljih rezultata u gospodarenju otpadom. – Europska unija i zemlje članice vrlo često poboljšavaju stare ili donose potpuno nove propise o otpadu kako bi se smanjila količina organskog otpada i nametnulo odvojeno prikupljanje biootpada. U nekim slučajevima osim edukacije moguće je uvesti i obvezu, odnosno zakonsku prisilu, zaključila je Polonijo.
Zagreb zaslužuje bolji model gospodarenja otpadom od postojećeg, istaknuo je zastupnik u Skupštini Grada Zagreba Renato Petek. Niz argumenata o zagrebačkom odlagalištu, ali i općenito o izdvajanju bio frakcija iz miješanog komunalnog otpada iznio je i dr.sc. Viktor Simončič. Hrvatska ima znanja i kapaciteta u projektiranju energana na otpad, smatra Vasko Plevnik iz tvrtke Enerkon. Vrlo zapaženo izlaganje održao je prof.dr.sc. Bruno Zelić sa Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. – Nema uspješnog modela u svijetu kojeg možemo prekopirati niti se jedan model sastoji samo od jedne komponente obrade otpada, stoga je potrebno primijeniti više metoda za neku specifičnu lokaciju, smatra prof. Zelić, dodajući kako Hrvatska akademija tehničkih znanosti raspolaže značajnim kadrovskim kapacitetom koji se može aktivno uključiti u poslove gospodarenja komunalnim otpadom, u vidu projektiranja ili savjetovanja.
Nova znanja i nove tehnologije za biootpad su od velike važnosti jer se globalne tehnologije stalno usavršavaju, o čemu su na ovom stručnom skupu zapažena izlaganja održali i predstavnici tvrtke Consultare d.o.o., Ana Domitrović je prezentirala mogućnosti konverzije biootpada u resurs, odnosno tehnološka i savjetodavna rješenja za izazove u gospodarenje biootpadom, dok je u panel raspravi o rezultatima odvojenog prikupljanja sudjelovao Zlatko Špoljar.Njihova se tehnološka rješenja primjenjuju kroz nekoliko posljednjih godina u značajnom broju gradova i općina, odnosno kod važnih komunalnih društva.
Tehnologije usitnjavanja otpada, kao i mogućnosti isporuke učinkovitog modularnog bioplinskog postrojenja s početnom cijenom nešto iznad 200.000 EUR za osnovni model predstavila je omiška tvrtka Nakić – Alfirević. Funkcioniranje električnih kompostera u praksi predstavio je Robert Sedlar iz tvrtke Interzero, a ista ima razgranatu mrežu korisnika u hotelskom i ugostiteljskom sektoru diljem Hrvatske.
Predstavljene su i novosti u pripremi sektorskih natječaja ispred Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Predstavnice Fonda Irena Hrković i Maja Feketić su pojasnile rezultate natječaja u području biootpada i općenito komunalnog otpada, ali i u području energetske učinkovitosti. Feketić je također komentirala dinamiku izgradnje CGO-a. Fond kao provedbeno tijelo vrlo predano radi na realizaciji povjerenih zadaća, a sudionici konferencije su ocijenili dosadašnju suradnju na natječajima kao uspješnu i učinkovitu.
Slijedeći stručni skup s temom otpadne plastike časopis Komunal organizira u Zagrebu 19.01.2024. godine.
Časopis Komunal
Kršnjavoga 1, 10 000 Zagreb
t +385 1 6329 111
kristina@komunal.hr
www.komunal.hr