OPASNO LJULJANJE FINANCIJSKOG SEKTORA: Kakav je utjecaj bankrota banaka na javni sektor?

Svijet je na rubu još jedne moguće globalne financijske krize, nakon što je su prošli tjedan propale dvije eminentne američke banke (Silicon Valley i Signature), a pred bankrotom se iznenadno našla i druga po veličini švicarska banka Credit Suisse. Srećom, prekjučer je vodeća švicarska banka UBS uz posredovanje švicarske vlade i regulatora pristala kupiti dosad žestokog konkurenta za 3,25 mlrd. USD. Indikativno je kako se u jednom vikendu mogao zaljuljati cjelokupni švicarski bankarski (ali i ukupni gospodarski) sustav koji je usko vezan uz stabilnost europskih financija i do sada je za mnoge globalne klijente bio sinonim pouzdanih i sigurnih financija. Vlada je posredovala s ciljem zaštite svog bankarskog sustava i sprječavanja širenja krize na globalna financijska tržišta, stoga su vijesti iz Švicarske s nestrpljenjem iščekivane u najvećim svjetskim metropolama.
Ovakav povijesni dogovor uslijedio je nakon pet dana neizvjesne utrke s vremenom u kojima je švicarski politički i financijski establišment morao pronaći spasonosno rješenje, a dogovor je ujedno stvorio jednu od najvećih banaka u Europi, budući da UBS ima 1,1 bilijun USD ukupne imovine u svojoj bilanci, a Credit Suisse ima 575 mlrd USD imovine. Hitna kreditna linija od 54 mlrd. USD koju je u srijedu osigurala Švicarska nacionalna banka nije uspjela zaustaviti nagli pad cijene dionice te panično podizanje novca od strane štediša. Kao dio dogovora, nacionalna banka SNB je pristala UBS-u ponuditi liniju likvidnosti od 100 mlrd. CHF koja će biti podržana federalnim jamstvom za neizvršenje obveza, priopćilo je švicarsko ministarstvo financija. Vlada je također dala novo jamstvo za gubitak do 9 mlrd. CHF, ali tek u slučaju ako će se UBS suočiti s prvih 5 mlrd. CHF gubitaka na određenim portfeljima imovine. “Ovo nije nikakav spas. Ovo je komercijalno rješenje”, rekla je medijima švicarska ministrica financija Karin Keller-Sutter, dodajući kako bi bankrot banke imao ogromnu kolateralnu štetu na švicarskom financijskom tržištu i postojao je velik rizik od međunarodnog domino efekta.
Opisane teškoće u poslovanju banaka neće ostati bez posljedica u svjetskom gospodarstvu, ali će se osjetiti i kroz poslovanje javnog sektora koji je do sada relativno lako dolazio do financijskih sredstava za kapitalna ulaganja. Inflacija će neizbježno dovesti do poskupljenja hrane i goriva što će ostati velik gospodarski problem za mnoge zemlje. Viša inflacija u maloprodaji utjecat će na povjerenje i potrošnju potrošača, a na udaru će biti i cijene javnih usluga. Dok se vlade bore protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa, otvaranje novih radnih mjesta će se usporiti i utjecati na gospodarsku aktivnost i rast.
Globalno se očekuju niži kapitalni izdaci jer će tvrtke usporavati ulaganja, mnogi investicijski projekti u pripremi će biti usporeni, prije svega zbog zabrinutosti oko inflacije i uslijed prognoza o slabijoj potražnji niza proizvoda. Niže stope rasta BDP-a, usporavanje gospodarskog i turističkog rasta te povijesno visoka inflacija su velika prijetnja slabije razvijenim zemljama, iako se čini kako su razvijena tržišta donekle spremna za ulazak u recesiju.
Postoji zabrinutost i oko mogućnosti za nove pojave i širenja različitih inačica COVID-a, kao i nepoznanice oko daljnjeg gospodarskog razvoja Kine na čije gospodarstvo je pandemija ostavila traga. Sve navedeno predstavlja stvarni rizik i postoje najave kako će svijet doživjeti opasne probleme u opskrbnim lancima i kako su ponovno izgledni poremećaji u većini proizvodnih djelatnosti, već u drugoj polovici ove godine. Opisana financijska nestabilnost, rastuće trgovinske napetosti, strože regulatorno okruženje i nedostatak jeftinog novca, uz pritisak kako bi se klimatske promjene uključile u ekonomske odluke vjerojatno će zakomplicirati poslovanje javnom i privatnom sektoru. Očekuje se kako će 2023. biti teška godina za većinu tržišta, za ulagače, ali i za potrošače koji mogu očekivati velike oscilacije u cijenama, bilo hrane, trajnijih dobara, ali i komunalnih usluga.