Kružno gospodarstvo može pomoći ublažiti dva ključna problema – ograničenost resursa i klimatske promjene te je jedan od najvažnijih ciljeva Europske unije u narednom periodu. Ovaj model stavlja naglasak na dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna – duža – vrijednost proizvoda te na taj način smanjila količina otpada.
Naime, procjenjuje se kako bi uvođenje principa kružnog gospodarstva smanjilo pritisak na okoliš, povećalo sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije, ojačalo gospodarski rast (dodatnih 0,5 posto BDP-a) i otvorilo, prema procjenama, 700 tisuća novih radnih mjesta u EU-u do 2030., a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode.
Europska komisija predstavila je u ožujku 2020. godine, u sklopu Zelenog plana i u skladu s novom industrijskom strategijom, novi akcijski plan za kružno gospodarstvo koji uključuje prijedloge o održivijem dizajnu proizvoda, smanjenju otpada i osnaživanju građana (uvođenjem primjerice „prava na popravak”). Poseban fokus je na resursno intenzivnim sektorima, poput elektronike i informacijske i komunikacijske tehnologije, plastike, tekstila i građevine.
U veljači 2021. Parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.
Poražavajući je podatak da prosječni Hrvat proizvodi 432 kilograma komunalnog otpada, pa je jasno kako je zaokret na kružno gospodarstvo izazovan, ali neophodan korak u osiguravanju bolje budućnosti.