SLOVENSKO DELO KRITIČKI O GOSPODARENJU VODNIM RESURSIMA: Izgubljena je održiva vizija upravljanja vodama

Dnevni list Delo je tijekom prošlog mjeseca obradio temu upravljanja vodama u Sloveniji. U tekstu se navodi kako decentralizirani sustav nije u stanju osigurati financijska sredstva niti definirati održivu viziju razvoja voda. – Zastupnici u Skupštini i ministri prihvaćaju samo projekte koji se mogu provesti do sljedećih izbora, ističe dr.sc. Mitja Brilly s Građevinsko-geodetskog fakulteta. Sredstva za hidrološka promatranja, stručne službe i održavanje su naglo pala, a i dalje je aktualna tema privatizacije voda, iako je slovenska politika još 2016. godine u Ustav ugradila pravo na vodu. Sve to se provodilo populistički, stoga posljedice državne nebrige mogu biti katastrofalne. Postojećim zakonodavstvom uništen je sustav zaštite vodnih resursa i prepuštena je kontrola nad vodotocima privatnim tvrtkama i sustavnoj korupciji. Krajem travnja Narodna skupština je usvojila izmjene Zakona o vodama, no Delo ističe kako je upravljanje vodama spor proces, stoga posljedice pogrešnih odluka nisu odmah vidljive. Sloveniju su u međuvremenu pogodile razorne poplave, a hidrološki kapaciteti i profili vodotoka su znatno smanjeni te su povišene koncentracije nitrata, kao i utvrđeno prisustvo pesticida u nekim vodotocima. Akademska zajednica za to krivi gospodarstvo, odnosno pretjerane aktivnosti jer čovjek sve više radi, uzgaja i pritom zagađuje. – U 1990-ima, Slovenija je ukinula sustav regionalnih vodnih zajednica i preusmjerila sredstva u integrirani proračun zemlje. Od tada upravljanje vodama opada – za razliku od Hrvatske koja je održavala sveobuhvatno upravljanje vodama. Tvrtka Hrvatske vode zadržala je ulogu koju je igrala prije tranzicije. Njihov godišnji proračun iznosi nešto ispod 500 mil. EUR, što je tri posto hrvatskog proračuna. Slovenska sredstva za vodu su desetak puta manja, zaključio je profesor Brilly.