Jedan od načina smanjivanja količina otpada na odlagalištima je i energetska oporaba, odnosno proizvodnja energije iz otpada. Energetskim se iskorištavanjem znatno smanjuju masa i obujam otpada na odlagalištima, a ujedno se iskorištava dobivena energija i time smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima, no spalionice su u Hrvatskoj nerijetko tabu tema. I dok brojne europske zemlje koriste energiju iz otpada, u Hrvatskoj ne postoji ni jedno waste-to-energy postrojenje, a većina otpada završava na odlagalištima.
Osim toga, uz spalionice otpada vežu se negativne konotacije, poput zagađenja okoliša i ugroze zdravlja, pa svaki pokušaj razgovora o mogućoj izgradnji završi snažnim otporom. Prema podacima Konfederacije europskih spalionica otpada (CEWEP), u EU se 27 posto komunalnog otpada energetski oporabljuje. Listu predvodi Finska u kojoj se na energetsku oporabu šalje 56% komunalnog otpada, a slijede ju Švedska (53%), Danska (48%), Luksemburg (47%) i Estonija (45%). S druge strane, samo Hrvatska i Malta ne koriste energiju iz otpada. Ukupno u EU postoji 497 spalionica otpada koje godišnje obrade 96 milijuna tona otpada, a najviše ih je u Francuskoj (126) i Njemačkoj (96).
Iz CEWEP-a ističu kako je energetska oporaba otpada važan segment u rješavanju problema otpada jer ne možemo reciklirati sav komunalni otpad, kao što su primjerice zagađeni ili miješani materijali ili materijali čija je kvaliteta degradirana nakon višestrukog procesa recikliranja. Za takav otpad trenutno postoje dvije opcije – odlaganje na odlagališta ili energetska oporaba. Energetska oporaba, ističu, smanjuje korištenje fosilnih goriva te omogućava energetsku sigurnost.
Jesu li spalionice štetne? Zašto ne koristimo energiju iz otpada? Kako ukloniti predrasude koje se vežu uz njih? Kako moderne tehnologije unaprjeđuju energetsku oporabu otpada? – samo su neka od pitanja kojima ćemo se baviti na zagrebačkoj konferenciji Rješenja za otpad: Kompostiranje i energetska oporaba.