Klimatske promjene sve više predstavljaju okosnicu brojnih politika Europske unije. Međutim, pomalo je neočekivano došla vijest kako je Europska središnja banka (ECB) počela izdavati novčane kazne bankama koje ne ispunjavaju njezina očekivanja u otkrivanju i upravljanju klimatskim rizicima. Irene Heemskerk, voditeljica ECB-ovog centra za klimatske promjene, nedavno je potvrdila kako su neke banke propustile privremene rokove za klimatske procjene, što je dovelo do izdavanja periodičnih penala. Iako razdoblje za izdavanje stvarnih i kontinuiranih novčanih kazni još uvijek nije počelo, europske banke će se u narednom periodu suočiti sa značajnim financijskim posljedicama ako ne ispoštuju rokove za klimatska očekivanja i povezane teme na koje se banke moraju ubuduće referirati. Kazne će se temeljiti na veličini i profitabilnosti svake banke, što bi moglo dovesti do znatno većih kazni za veće financijske institucije.
Često su neke politike vezane uz pojedine osobe, tako je od svog imenovanja 2021. godine, Heemskerk počela igrati ključnu ulogu u koordinaciji napora ECB-a u rješavanju rizika povezanih s klimom, koji su dio šire strategije, a koju su odobrili kreatori europskih klimatskih i financijskih politika. Iako glavne inicijative ECB-a uključuju monetarnu politiku, jer je njezin glavni fokus bio na nadzoru oko 100 banaka u 20-ak država, posebice najvećih zajmodavaca u eurozoni, sada se nadzor proširuje i na ekološke teme, klimu i održivost. Unatoč određenom napretku, ECB je izrazio zabrinutost sporim tempom ove vrste promjena i istaknuo kako upravo one banke koje su u javnosti najglasnije po pitanju klimatskih pitanja često ne poduzimaju ništa oko toga.
U nedavnom članku objavljenom u Ekonomskom biltenu, ECB je istaknuo značajne rizike s kojima se banke suočavaju ako se globalne emisije nastave odvijati na sadašnjoj putanji. Upozorili su kako bi banke iz europodručja mogle doživjeti značajne gubitke u budućnosti, upravo u slučajevima ako će se ovakav nepovoljan klimatski scenarij nastaviti. Očekuje se kako će gospodarstvo Njemačke, koja se inače ekonomski oslanjanja na mnoge elemente biološke raznolikosti i prirodne resurse, biti najteže pogođena unutar EU-a. Osim toga, tvrtke će se uskoro morati uskladiti s Direktivom EU-a o izvješćivanju o održivosti poduzeća (CSRD), koja od velikih tvrtki zahtijeva izvještavanje o svojim praksama zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG).