U organizaciji časopisa KOMUNAL je 06. i 07.03. na Plitvicama održan stručni skup-edukacija o tehničkim aspektima vodno-komunalnog sektora. Teme cijevi, pumpi i UPOV-a, ali i posljedice javne nabave, projektiranja i kandidiranja projekata za EU financiranje bilo je u središtu pozornosti sudionika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su se okupili u hotelu Jezero.
Kroz četiri tematska bloka raspravljalo se o važnim sektorskim izazovima, najviše o primjeni najnovijih tehnologija, o primjeni inovacija, kao i o nizu tehničko-regulativnih aktualnosti u sektoru vodoopskrbe i odvodnje.
Konferenciju su pozdravnim govorima otvorili domaćini – ravnatelj NP Plitvička jezera, Tomislav Kovačević i zamjenik načelnika Općine Plitvička jezera, Milan Prica, a sudionicima se obratila i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, pomorsko dobro i promet Ličko-senjske županije, Ana Rukavina Stilinović. Sudionicima se tijekom edukacije obratio i načelnik općine Plitvička jezera, Ante Kovač.  
U uvodu u konferenciju organizator je održao prezentaciju o važnosti permanentne sektorske edukacije, s važnom temom koja je bila u fokusu ovog stručnog skupa – digitalizacija komunalnog sektora.
Provedena je kvalitetna rasprava među sudionicima konferencije te su preko online platforme uživo prikupljena anonimna mišljenja i stajališta sudionika oko ključnih sektorskih tema.
Vlada i druga nadležna državna tijela u suradnji s lokalnim čelnicima uz pomoć udruženja i akademskih stručnjaka za javni sektor moraju stvoriti jasno artikuliranu viziju o tome koja je vrsta digitalne budućnosti prihvatljiva i koja će koncepcija digitalizacije biti podržana na nacionalnoj razini, kako bi se odgovorilo na pitanja kibernetičke sigurnosti, ali i oko funkcioniranja sektora u novim okolnostima mnogobrojnog spajanja pružatelja vodnih usluga. 47 % prisutnih smatra kako je razina sigurnosti u radu vodno-komunalnih tvrtki jako loša, 31% prisutnih ocijenilo je sigurnost srednjom, dok 21% prisutnih ocjenjuje sigurnost niskom. Svijet je nedvojbeno pred novim i vrlo neizvjesnim izazovima, stoga bi svako odgađanje nastavka digitalizacije moglo imati neželjene posljedice.  
Ohrabrujuće je što se nastavlja i niz aglomeracijskih projekata i ulaganje velikih iznosa sredstava iz EU i iz nacionalnih izvora u sektor, te i potražnja za najmodernijom opremom i uređajima rapidno raste, stoga kao veliki izazov za komunalna društva ostaje izbor najboljih i naj-učinkovitih rješenja u području nabave rezervnih dijelova, ali i kod izbora kvalitetnih cijevi i opreme što treba provesti kroz sustav javne nabave po principu „best value for money – najbolja kvaliteta za novac“.
Generalno gledajući, nije moguće na razini tvrtki ili JLS ublažiti posljedice trenutačne vrlo kompleksne globalne krize, ali postoji stalna potreba da se koordiniranim djelovanjem svih sektorskih dionika osigura društvena otpornost i funkcioniranje kritične infrastrukture u koju pripada i vodno-komunalni sektor.
Sudionici konferencije su tijekom edukacije obišli objekte vodno-komunalne infrastrukture na području Grada Slunja i Općine Plitvička jezera.
  
ZAKLJUČCI I PREPORUKE:
1. Sigurnost postaje ključna komponenta u poslovanju sektorskih tvrtki, bilo kroz zaštitu na radu u cilju sigurnog obavljanja vodno-komunalne djelatnosti ili kroz užurbano osposobljavanje za kibernetičke prijetnje ili ucjene koje postaju realnost u sektoru.
2. Zaštita na radu koja prevenira pojave havarija, nesreća na radu i smrtnih slučajeva ne bi smjela biti podcijenjena u prioritetima poslovanja komunalnih tvrtki, iako se često provodi edukacija zaposlenika ili se užurbano nabavlja najmodernija oprema tek kada se zabilježe neki slučajevi nesreća na radu.
3. Potreban je katalog znanja o sigurnosti te analiza i detaljno proučavanje dosadašnjih nesreća, kako bi se otkrio uzrok, a u budućnosti bi se moglo spriječiti slične katastrofe i ozljede na radu. Potrebno je nastaviti proces učenja i educiranja radnika kako se nesreće ne bi događale ili kako ne bi bilo opasnih posljedica.
4. Stručnjaci predviđaju kako će se kibernetički napadi pojačavati u narednom periodu te kako za sada ne postoje pouzdane mogućnosti predviđanja, odnosno neke digitalne opcije za prevenciju ovakvih aktivnosti.
5. Nova – aktualna kriza globalnih razmjera će neočekivano i iznenadno potaknuti potrebu za višom razinom primjene digitalizacije, a postoje i evidentni benefiti od prethodne Covid krize, budući da ljudi u post-korona društvu sve više vjeruju digitalnim tehnologijama.
6. Novo krizno okruženje je prilika za ubrzanu implementaciju pametnih rješenja baziranih na umjetnoj inteligenciji u cijeli komunalni sektor, a potrebno je nastaviti dobru praksu – poput daljinskih očitavanja vodomjera ili online praćenja potrošnje i gubitaka vode u mreži.
7. U RH postoji generalna stagnacija oko dinamike procesa digitalizacije, ali postoje i vrlo dobri primjeri primjene digitalnih rješenja naprednijih tvrtki u komunalnom sektoru, kao i kod dijela JLS te kod regionalne samouprave.
8. Najveći problem je otpor prema digitalizaciji kod dijela zaposlenika, koji očigledno ne vjeruju algoritmima i koji vjerojatno nisu spremni za podršku daljnjoj digitalizaciji, a posljedično niti vršiti edukacije korisnika komunalnih usluga za daljnju primjenu digitalnih rješenja i za nove oblike digitalne komunikacije s korisnicima.
9. Potrebno je postići odgovarajuću razinu zaštite osobnih podatka građana, jer se sve češće u stručnim krugovima te u medijima upozorava na mogućnost zlouporaba i kontrolu osobnih podatka građana tijekom obavljanja javnih usluga u komunalnom sektoru.
10. Razina tehnologija, opreme i uređaja koji se primjenjuju u izgradnji nove ili kod rekonstrukcije starih mreža postaje sve sofisticiranija, iako se neki uređaji poput pumpi u osnovi nisu previše tehnološki izmijenili, već samo dijelom usavršili.
11. Javna nabava još uvijek u vodno-komunalnom sektoru nudi znatne mogućnosti za poboljšanja, a često se stječe dojam kako se neki poslovi rade po dogovoru uključenih dionika. U velikim aglomeracijama koje se financiraju EU sredstvima uloga naručitelj je svedena na simboličnu mjeru, jer nemaju previše mogućnosti utjecati na izbor opreme. U javnoj nabavi je još uvijek najvažniji ili najprolazniji kriterij najniža cijena, a ekonomski najpovoljnija ponude se često zanemaruje, iako nudi mogućnosti za izbor rješenja s kvalitetnijim proizvodima, s većim jamstvenim rokovima te s većom razinom primjene ekoloških rješenja.
12. Potrebno je sustavno pristupiti edukaciji zaposlenika u vodno-komunalnom sektoru i napraviti analizu aktualnih tema, potreba i rizika, kako bi se definirali daljnji postupci za osposobljavanje, odnosno za konstantno obrazovanje zaposlenika.
13. Okrupnjavanje vodno-komunalnog sektora se na terenu provodi različitim intenzitetom i s različitim rezultatima, stoga je potrebno izvršiti pripreme za brze izmjene i prilagodbu zakonskog okvira koji će uzeti u obzir dosadašnju praksu i ostvarene rezultate.
  
IZJAVE:
Tomislav Kovačević, ravnatelj NP Plitvička jezera
Plitvice su pravo mjesto za održavanje ovakve stručne edukacije, jer ovdje obilujemo vodom i ona je kroz izvore, jezera i vodopade važan segment našeg turističkog proizvoda. Istovremeno suočavamo se s izazovom kvalitete vode i odvodnje, prije svega zbog zastarjele infrastrukture. Izgradnja nove aglomeracije će riješiti većinu ekoloških problema za lokalnu sredinu i za Nacionalni park.
Igor Uremović, VIO Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o.
Digitalno je doba i ne možemo se vratiti natrag, pa sektor nema alternative oko digitalizacije. Podržavam stručne edukacije, jer se na susretima s kolegama u branši uvijek puno toga čuje i nauči. U potpunosti podržavam i otvorenu raspravu o sigurnosti, jer smo imali prije dosta godina jedan problem kad su naši ljudi obavljali radove u oknu, ali srećom izbjegnute su neke teže posljedice. Zbog toga slučaja uveli smo certifikat zaštite na radu koji sve osobe u lancu primora da se poštuju procedure i zadani procesi. Reforma okrupnjavanja je neumoljiva, ali i dalje ima prostora za doradu i poboljšanja. Potrebno je napraviti novelaciju procjene rizika u sektoru, kako bi se definirali daljnji postupci i teme za osposobljavanje, odnosno za nastavak konstantnog obrazovanja zaposlenika.
Marko Lovrić, Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik
Ne možemo biti nezadovoljni sa stanjem u vodno-komunalnom sektorom u našem gradu, jer imamo dosta pozitivnih promjena, ali nikad ih nije dovoljno. Imamo oko 250 zaposlenih i koristimo neka digitalna rješenja, ali smo primijetili veliki otpor dijela kadrova prema digitalizaciji. Smatram kako je ponuda softwarea na tržištu primjerena, odnosno dovoljna, iako su daljinska očitanja u RH još uvijek dosta velika nepoznanica.
Ante Kovač, Općina Plitvička jezera
Vodoopskrba i odvodnja su desetljećima naša najslabija karika, nasuprot turistički najposjećenijoj kontinentalnoj destinaciji Nacionalnog parka, koji se prostire najvećim dijelom na području Općine Plitvička Jezera i Ličko – senjske županije. Kanalizacije gotovo da i nema, a vodoopskrba je nedostatna pogotovo ljeti kada se s dolaskom turista potrošnja poveća nekoliko puta.Aglomeracija je isprojektirana, ima osam faza, dva pročistača i 90 kilometara odvodne mreže. Nadam se kako će se projekt ubrzo pokrenuti s mrtve točke.
Antonio Vukov, Rijekatank d.o.o.
Poslujemo dugi niz godina, sa širokim spektrom usluga s područja ekologije i zaštite okoliša.Raspolažemo stručnim kadrom od 60 zaposlenika, radimo na njihovom stalnom i kontinuiranom osposobljavanju i stoga podržavamo i ovu edukaciju na Plitvicama. U sektoru imamo premalo znanja na terenu, npr. kada treba sanirati mjesta uslijed dugotrajnog i neprimjerenoga gospodarenja raznim oblicima otpada i zagađenja, često su ta mjesta opterećena opasnim tvarima i predstavljaju veliku opasnost za okoliš i za ljudsko zdravlje. Sanacija je složeni proces za čiji je uspjeh neophodno dobro razumijevanje prirode zagađenja te rizika koji zagađenje predstavlja, stoga nam trebaju kvalitetne ekološke usluge.
Krešimir Veble, TCC Danubius
Sigurnost je ovdje na skupu dobro detektirana, kao osnovni problem sektora. Nakon katastrofe u Čepinu, podignuta je razina sigurnosti, ali to i dalje nije dovoljno. Iznimno je bitno da se svaka nesreća analizira i otkrije uzrok kako bismo u budućnosti mogli spriječiti slične katastrofe odnosno kako bismo naučili, radili sigurnije i educirali radnike da se nesreće ne događaju. Neka organizirana ili šira edukacija se trenutačno ne provodi u sektoru, ali edukacija se na tržištu ni ne nudi jer su komunalci nakon procesa okrupnjavanja uglavnom poprilično zbunjeni ili se bave drugim organizacijskim prioritetima.Istaknut ću kako posebice srednja stručna sprema nema mogućnost dodatnog usavršavanja te kako u sektoru imamo ozbiljan problem s cjeloživotnim obrazovanjem kadrova i s provođenjem edukacija.
Rene Cipovec, NEMO expert d.o.o.
Mi smo ovdje došli s puno očekivanja, jer razvijamo jednu novu uslugu. Naime, Nemo Expert je usmjerio svoje poslovanje na uslugu specijalnih ronilačkih intervencija na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Poznato je gdje postoji tehnološka voda, kao postoji i potreba za intervencijama ljudske ruke, a obično se radi o opasnim poslovima. Kako bismo profesionalno i na siguran način odradili intervencije osmislili smo i organizirali jedini ronilački tim u regiji JIE koji je visoko obučen za djelovanje u vrlo teškim uvjetima ronjenja u pročistaču.Podržavamo ove teme i razmjenu iskustava, a vidimo kako bi trebalo i digitalizirati edukacije, jer bismo se tako mogli bolje pripremiti, stoga ćemo KOMUNALU ponuditi suradnju oko snimanja i objava zapisa s naših intervencija.
Mladen Medić, Vodovod Kiseljak d.o.o.
Imao sam zadovoljstvo ovdje prikazati naša iskustva u digitalizaciji, jer uspješno u Kiseljaku koristimo GIS sustav i u nekim stvarima smo postavili ljestvice vrlo visoko. Naša se metoda sastoji iz učenja, dok smo radili kroz 20 godina, jer smo kroz sve te poslijeratne godine dosta pozitivnih iskustava prikupili iz raznih vodovoda iz Hrvatske, ako i iz studijskih putovanja u Europi. Poslovanje u BiH je specifično, jer kada ste riješili suglasnost za projekt na lokalnoj razini, poslije sve ide lakše do državne razine. Zapravo, mi većinu izazova nabave za našu tvrtku rješavamo na lokalnoj razini, stoga i sve kasnije tijekom investicija i ulaganja koje treba biti odobreno s više razine ide puno brže.
Alen Kelemen, EDC d.o.o.
Imamo više od 20 godina iskustva oko informatizacije i digitalizacije sektora. Iako postoji otpor prema digitalizaciji na radnom mjestu, ljudi se u komunalnim društvima ipak dobro snalaze u različitim informatičkim sustavima. Mišljenja smo kako zaposlenike treba više nagrađivati za korištenje informatičkih sustava na radom mjestu. EDC izrađuje softver za geoprostornu vizualizaciju infrastrukturnih i srodnih sustava koji smo nazvali IMAGIS. Naše iskustvo obuhvaća izradu velikog broja programskih rješenja u vodoopskrbi, opskrbi plinom, odvodnji, energetskim postrojenjima, zaštiti voda. Moramo biti zadovoljni postignutim rješenjima.
Zdravko Paušić,Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka, Podružnica Vode Vrbovsko
Počeli smo ručnim traženjem kvarova, ali s kolegama iz EDC-a smo napravili dobro GIS rješenje koje sada odlično funkcionira u našem poslovanju. Daljnja informatička poboljšanja tek dolaze i potrebno je spremiti naše ljude, kako bismo bili u korak s vremenom. Referirat ću se na aktualnosti u sektoru, jer ovdje, iako su najčešće teme tehničke naravi, također govorimo i o reformi sektora. Spojili smo se s VIK Rijeka te ćemo vidjeti kako će to sve sada funkcionirati. Očekujemo dobru podršku s njihove strane jer je VIK veliko i ozbiljno komunalno poduzeće koje realizira i najveće komunalne projekte u državi, stoga vjerujemo kako ćemo dobro surađivati i kako će Vode Vrbovsko imati značajnu podršku, bilo investicijsku ili kadrovsku.
Srećko Rašić, Aqua inženjering
Imamo preko 20 godina iskustva u suradnji s njemačkim principalima, kada su u pitanju pumpe. U estetskom dijelu što se tiče novih proizvoda i opreme sve više dominira inox. Iako postoji razlika u cijeni, razlika je i u kvaliteti koja naravno ovisi i o vrsti inoxa koji se ugrađuje. Upozorio bi na domicilnost proizvodnje, jer ako je neki proizvod Made in Germany, onda se podrazumijeva visoka kakvoća i dobre performanse, uključujući i životni vijek proizvoda. Moram istaknuti kako je turska oprema, ili proizvodi koji dolaze iz Azije puno lošiji od opreme iz Njemačke, ponajprije je je kontrolni proces proizvodnje u Njemačkoj na puno višoj razini. Danas je kvaliteta jako važna, jer nas neki klijenti prije kupnje pitaju o porijeklu naših komponenti i pumpi, stoga smo ponosni što je sve još uvijek iz Njemačke, a možemo i mnogim slučajevima napraviti custom made proizvode.
Tamara Vrkić Šivolija Jelica, Ponikve Krk
Ponikve su stalno u investicijama, jer trenutačno završavamo 6 uređaja za pročišćavanje,kao i izgradnju postrojenja za kompostiranje.Imamo i poseban tim za upravljanje razvojnim projektima. Naravno, svaki dan imamo uzorkovanje vode i laboratorijska ispitivanja, stalno pratimo kvalitetu vode i generalno ostvarujemo dobru komunikaciju s nadležnim institucijama, posebno s Hrvatskim vodama. Javna nabava je nešto gdje imamo primjedbe, jer se stječe dojam kako se još uvijek odvija prema dogovorima, a u velikim aglomeracijama naručitelj nema neku veliku ulogu kod donošenja odluka o izboru opreme, odnosno tehnologija. Primjerice, u jednom našem projektu je predviđena tehnologija koja je vrlo teška i složena za servis i održavanje, ali nismo imali puno utjecaja na izbor. U javnoj nabavi je još uvijek najvažniji kriterij najniža cijena, a ne kvaliteta. Nažalost, vijek trajanja i garancija se često zanemaruju i ne može se uvijek preferirati ekonomski najpovoljnija ponuda.
Petar Topić, JP Vodovod i kanalizacija Široki brijeg d.o.o. (BiH)
U BiH nam dosta pomažu međunarodne organizacije, posebno oko mobiliziranja mladih ljudi i oko edukacije tehničkog kadra, imamo i sekciju mladih inženjera u sektoru. Dosta smo putovali po Europi, na sajmove u Švedsku, a u Češkoj me se dojmio način održavanja crpilišta. U zadnjih nekoliko godina se možemo pohvaliti i poboljšanjem izgleda i opreme na našim crpilištima. Ponekad se susrećemo s problemom dotrajale opreme, jer se za neke crpne stanice treba uložiti puno sredstava, toliko da nam se više isplati napraviti novu stanicu. Mislim da po pitanju noviteta u BiH ne kasnimo za zapadnim zemljama, a imamo i obučene timove stručnjaka koji rade na projektiranju opreme, kao i na pripremi projektnih zadataka za međunarodno financiranje.
Ljuba Goluža, JPKomunalno Neum d.o.o. (BiH)
Nakon rata sva financiranja vodovoda su stala i sve je palo na teret komunalnih poduzeća. Sretna okolnost je što je naš vodovod presječen granicom i što mi opskrbljujemo dio dubrovačkog područja, te smo nakon sastanka s hrvatskim predstavnicima zaključili da nam je potrebna pomoć Hrvatskih voda. Na taj način je osigurana financijska podrška, jer su nam Hrvatske vode pomogle u rekonstrukciji našeg vodovoda, a mi smo područje općine Dubrovačko primorje nastavili opskrbljivati pitkom vodom. Od većih izazova treba spomenuti izgradnju i obnovu kanalizacijske mreže, što posebno za nas u blizini mora podrazumijeva velika investicijska sredstva. Za sada kod nas rade lokalni kadrovi a sve teže je zadržati dobre radnike.
Mario Strižek, Hrvatska udruga kompostana
Ovdje smo na Plitvice došli ponuditi suradnju UPOV-a i domaćih kompostana, jer je to vrlo važno pitanje koje će se ubrzo aktualizirati, čim se završi izmjena zakonskih akata o gnojidbenim proizvodima. Za sada se mulj plasira na površine namijenjene za kultiviranje neprehrambenih kultura, odnosno za drvenaste kulture kratke ophodnje, poput miskantusa. Nažalost, preko 90% materijala za kompostiranje na hrvatskom tržištu dolazi iz uvoza, a većina tih materijala se sastoji od mulja iz pročistača, što je u Hrvatskoj nije slučaj. Austrijanci su klasificirali svoje muljeve prema sredinama- ruralni, urbani, industrijski, a mulj je odličan materijal kojim bismo mogli vratiti i poboljšati mineralni sastav tla.
Dinko Puškarić, Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac Podružnica Komunalac Slunj
Proteklih godina smo na području Slunja izvršili značajna ulaganja u mrežu, a prošli tjedan je potpisan ugovor za aglomeraciju, pa će se izgradnjom ovog uređaja svi gradovi u Karlovačkoj županiji imati uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Slunj je stari povijesni grad, s ruralnim naseljem Rastoke, pravi biser kojeg zamijete svi turisti i putnici namjernici. Slunj je po pitanju vodoopskrbe na razini državnog prosjeka, s priključenosti od oko 84%, dok je sustav odvodnje još uvijek na nižoj razini. Sudionici ove edukacije su posjetili vodocrpilište na Slunjčici, gdje je zahvaćena voda dobre kvalitete, a što osigurava dugoročnu održivost i kvalitetu života u našem gradu.
U Zagrebu, 10.ožujka 2025.
ČASOPIS KOMUNAL
Časopis Komunal
Kršnjavoga 1, 10 000 Zagreb
t +385 1 6329 111
info@komunal.hr
www.komunal.hr |