Ovisnost o jednom izvoru energije je veliki rizik i tome trenutno svjedoči cijela EU, stoga aktualnu krizu moramo iskoristiti kao poticaj za diversifikaciju energetskog miksa, jedan je od zaključaka konferencije Energetika i OIE 2022, održane danas u Krškom. Konferencija je okupila brojne stručnjake iz energetskog sektora, donositelje odluka, investitore, komunalna društva te predstavnike akademske zajednice s ciljem rasprave o mogućnostima za amortizaciju energetskog udara te osiguravanja energetske samodostatnosti.
Jesu li izazovi u energetskom sektoru posljedica nedostatka strategije?
Glavnu panel raspravu otvorio je Tomislav Kozić iz HEP Opskrbe rekavši kako se trenutno nalazimo u iznimno nepovoljnom položaju. „Pojedini opskrbljivači su najavili izlazak iz ugovora jer ne mogu podnijeti teret visokih cijena. Na temelju analize koja je provedena u drugoj polovici 2021. godine, a koja je sugerirala da bi se cijene trebale stabilizirati, ali i da se neće vratiti na stare razine, mi smo krajem 2021. i početkom 2022. krenuli u izmjene ugovora za male i srednje poduzetnike na način da to bude manji rast cijena. Ponudili smo im višegodišnje ugovore, koji su sada za nas nepovoljni, a posebice su nepovoljni za one opskrbljivače koji nisu na vrijeme osigurali dovoljne količine energije“, objasnio je Kozić. Također, istaknuo je kako je uz probleme s plinom, veliki udarac zadala i suša.
Danko Blažević iz HOPS-a nadodao je kako je potražnja ista, dok je ponuda znatno manja. „Svugdje je suša, gotovo cijela Europa ima manju hidroproizvodnju. Istovremeno, nema plina ili se štedi u iščekivanju zime. Nažalost, da bi se smanjila potrošnja, moraju rasti cijene, ali to je vrlo nepopularno izjaviti.“
Posebni savjetnik Predsjednika Republike za energiju i klimu dr. sc. Julije Domac rekao je da je sadašnja situacija posljedica nedostatka strategije. „Mi smo sada u ozbiljnoj situaciji zbog godina nebrige, neulaganja i neplaniranja. Ovo je primjer što se dogodi kad se ne razmišlja strateški“, kazao je i nadodao kako Hrvatska ima svega 150 MW sunčanih elektrana. „To je za zemlju poput Hrvatske strašno. Jedino Finska ima manje. To je direktna posljedica nemara.“
Član Uprave NE Krško Saša Medaković osvrnuo se na potencijal nuklearne energije. „Nuklearna energija je dugoročna priča. Dobri poslovi sklopljeni prije 50 godina u jeku energetske krize, danas nam omogućavaju sigurnost opskrbe. I tad su bile ucjene iz Istočne Europe. Identična priča kao i danas“, naglasio je i dodao kako je Njemačka imala veliki utjecaj na aktualnu krizu te podsjetio kako se ona među prvima okrenula ruskom plinu i odbacila nuklearnu energiju.
Moramo ulagati u diversifikaciju energetskog miksa
„Bez diversificiranog energetskog miksa, nema ni sigurnosti opskrbe energijom“, naglasio je predsjednik Uprave tvrtke Siemens Energy Hrvatska Boris Miljavac te dodao kako stabilan energetski miks uključuje tradicionalne energente, obnovljive izvore energije, ali i nove, kao što je vodik. „Održivost i dalje ostaje misao vodilja, ali sad se gleda kroz prizmu sigurnosti opskrbe“, istaknuo je. Također, naglasio je kako je aktualna kriza poticaj za investicije u obnovljive izvore energije, a s time se složio i Viktor Horvatinović iz PEARL Infrastructure Capitala. Upravo je PEARL u zadnje dvije godine preuzeo tri velike kogeneracije u Babinoj Gredi, Slatini i Virovitici, a najavljuju daljnje investicije u geotermalnu energiju. „Hrvatska ima skriveni geotermalni potencijal, a on će sigurno u budućnosti osigurati jedan dio energetske neovisnosti“, rekao je Horvatinović i kazao da zasada planiraju izgradnju jedne do dvije geotermalne elektrane. „Ulaganje u energetiku je nužno. Koliko god da je skupo, moramo ići na zeleno i ne smijemo se vratiti na ugljen“, zaključio je.
Zašto ne koristimo energiju iz otpada?
Više od 70 posto komunalnog otpada proizvedenog u Hrvatskoj i dalje završava na odlagalištima, umjesto da se energetski oporabljuje. I dok brojne razvijene države već odavno energetski iskorištavaju otpad u modernim spalionicama, u Hrvatskoj se na to i dalje gleda negativno. Jože Leskovar iz tvrtke Kostak d.d. Krško iznio je podatak kako se u Krškom odlaže svega 1,5 posto otpada. „Jedna od naših glavnih djelatnosti je prerada otpada. Kod nas dolazi miješani komunalni otpad iz cijele Slovenije i godišnje preradimo 115.000 tona otpada u gorivo. Manji dio koristi se u Sloveniji i Hrvatskoj, dok najveći dio izvozimo u BIH, Mađarsku i Austriju“, kazao je Leskovar ispred tvrtke koja zapošljava 650 radnika i pokriva 158 naselja koja spadaju pod Općinu Krško.
Dubravko Horvat, tehnički direktor tvrtke Tehnix kazao je kako se sve što se može ponovno upotrijebiti i iskoristiti, mora vratiti u sustav korištenja, pa tako i komunalni otpad. S time se složio i saborski zastupnik i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec. „Slovenija nam može biti uzor. Bojimo se modernih spalionica koje ima svaka razvijena država. Tko će zbrinjavati naš otpad, ako ne mi sami?“
Dodajmo još i kako je, uz predavanja, panel rasprave i razgovore, u sklopu konferencije održan i posjet Nuklearnoj elektrani Krško, gdje su se sudionici detaljno upoznali s funkcioniranjem NEK-a, ali i budućim planovima.
