Pandemija Covid-19 snažno utječe na upravljanje grobljima, kreira novi režim rada i mnogobrojne izazove za osoblje i uprave groblja, jedan je od zaključaka ovogodišnje konferencije Adriatic Cemetery Days koja je jučer završila u Opatiji. Pandemija je tek četvrti uzrok smrti u RH, objavio je ranije Državni zavod za statistiku, ali je Covid-19 zbog posebnog režima tretiranja pokojnika stvorio veći pritisak na groblja. Pogrebnici moraju dati vrlo brze odgovore na novonastalu situaciju, stoga se na grobljima dodatno čeka za pogreb, a većina groblja će se ubrzo suočiti s nedostatkom grobnih mjesta.
Iskustva iz Slovenije predstavio je Domen Kokalj sa središnjeg ljubljanskog groblja Žale koje, osim klasičnog ukopa, obavlja i preko 70% kremiranja za potrebe cjelokupnog teritorija Slovenije, dok je direktorica KD Kozala Nives Torbarina istaknula kako se komunalna društva osim s pandemijskim problemima susreću i s pitanjima mobilizacije i pronalaska odgovarajućih kadrova. U raspravi su također sudjelovali direktori komunalnih društava koja upravljaju grobljima u Varaždinu, Sisku, Jastrebarskom, Osijeku, Vrbovcu, Donjem Miholjcu, Ozlju i Vukovaru.
Sanacija šteta od razornih potresa predstavlja dodatni problem za Gradska groblja Zagreb čiji direktor Roko Gruja ističe kako se šteta procjenjuje na iznos od preko 400 mil. KN i kako će trebati čitavo desetljeće za sanaciju, posebice arkada na Mirogoju koje su ujedno kulturno dobro od velikog značaja za cjelokupnu RH. Gruja je predstavio planove za izgradnju južnih mirogojskih arkada koje bi trebale dodatno proširiti raspoloživa mjesta na ovom hrvatskom najvećem i najznačajnijem groblju.
Na problem financiranja proširenja groblja upozorila je načelnica općine Klana Željka Šarčević Grgić navodeći kako se radi o važnom projektu za njihovu općinu te kako su uspješno provedena priprema projekta i izrada dokumentacije, ali manje JLS kroz svoje proračune nemaju dostatnih sredstava za takva kapitalna ulaganja, dok na razini RH ne postoji dovoljan broj primjerenih natječaja. O problemu proširenja splitskog groblja Lovrinac i o visokoj otkupnoj cijeni okolnog zemljišta od preko 200 EUR za četvorni metar govorio je direktor Petar Bilobrk.
Načelnik općine Dubrava i saborski zastupnik Tomislav Okroša se u svom keynote govoru osvrnuo na obavljanje komunalnih usluga u manjim ruralnim sredinama te je naglasio važnost kontinuirane brige o grobljima, budući da ista predstavljaju važnu povijesnu i kulturnu poveznicu stanovništva te kako treba održati visoku razinu komunalnog standarda, po uzoru na druge članice EU-a. Većina sudionika se u raspravi referirala na potrebu snažnijeg artikuliranja grobljanske problematike unutar nadležnih institucija, poput rasprava u saborskim odborima ili kroz uključivanje sektorskih prijedloga u razvojne i akcijske planove Vlade RH, a sve u cilju trajnijeg rješavanja financiranja obnove, uređenja i proširenja groblja. Prema ocjeni sudionika konferencije obnova, uređenje i trajna skrb o grobljima predstavljaju važan iskorak u pogledu ujednačavanja razine komunalne infrastrukture i usluga jer odnos prema grobljima u zapadnoj kulturi simbolizira vrlo važno kulturno, civilizacijsko i kohezijsko pitanje. Međutim, standard na grobljima još uvijek nije ujednačen, budući da dio groblja u ruralnim područjima nema niti osnovnu ogradu.
Ocijenjeno je kako je zbog pandemije smanjen interes turista za posjetu grobljima, što se posebno odražava na posjetu Mirogoju koji je prethodnih godina označen kao druga najvažnija turistička atrakcija grada Zagreba. Zaključeno je kako je potreban vrlo angažirani pristup na nastavku aktivnosti osmišljavanja i realizacije kulturnih ruta i isticanja znamenitih pokojnika, u čemu se očekuje daljnja podrška nadležnih institucija. Digitalizacija pretraživanja pokojnika na svim grobljima treba postati standard bez obzira na veličinu ili povijesni značaj svakog groblja. Također, potrebno je nastaviti aktivnosti na izradi nacionalnog registra pokojnika koji bi mogao olakšati povećani interes za pronalaskom predaka i za drugim genealoškim potrebama, a što se može bazirati na grobljanskim i crkvenim maticama.
U pogledu jačanja turističke i kulturne valorizacije groblja na konferenciji je predstavljeno nekoliko IT rješenja, poput aplikacije Spiritus Memoria. Ovaj zagrebački startup kroz svoje rješenje posjetiteljima groblja tijekom šetnje omogućava slikovito i inspirativno predstavljanje svih pokojnika za koje bi obitelji ispunile njihove podatke, priložile fotografije ili druge važne i zanimljive memorijske činjenice. Voditelj groblja u Vukovaru Josip Pešić je vrlo pozitivnim ocijenio nastojanja IT sektora da se kroz primjenu digitalnih rješenja utječe na još veći interes javnosti za posjetu memorijalnim grobljima, poput vukovarskog koje godišnje bilježi preko 100.000 posjetitelja. O važnosti digitalizacije cjelokupne grobljanske djelatnosti govorili su predstavnici tvrtke Libusoft Cicom, posebno naglašavajući potrebe za daljnjim usklađivanjem poslovanja groblja u svjetlu zakonskih izmjena, novih uredbi i sve raširenijeg elektroničkog poslovanja.
Ovaj dvodnevni specijalizirani stručni skup uključivao je i studijske posjete grobljima Volosko, Opatija i Lovran na kojima je stručno vodstvo pružila riječka povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić. Pretvaranje Opatije i okolnih sela iz ribarskih mjesta u elitnu turističku destinaciju austro-ugarske elite podrazumijevalo je i doseljavanje velikog broja osoba, uglednika i europske aristokracije krajem 19. stoljeća, a upravo se kroz tada novoizgrađena groblja može pratiti njihov rast i uspon na gospodarskom i društvenom planu. Glavočić je iznijela niz zanimljivih podataka oko hortikulturnog uređenja jadranskih groblja te oko djelovanja poznatih kipara, poput čuvenog Ivana Rendića, kao i drugih arhitekata, graditelja i klesara koji su zaslužni za osmišljavanje i nastanak bogate grobljanske baštine.
Konferenciju je po šesti put zaredom u različitim jadranskim gradovima organizirao časopis Komunal. Naredno izdanje Adriatic Cemetery Daysa održat će se u studenom sljedeće godine.