Globalni dan recikliranja održava se upravo u ovom tjednu, a potpuna dominacija informacija o pandemiji koronavirusa teško propušta druge važne vijesti u globalni eter. Svake godine se 18. ožujka želi skrenuti svjetska pozornost na ljude, zemlje i tehnologije koji su se već sada pokazali kao ključni promotori recikliranja i ponovne uporabe iskorištenih i odbačenih predmeta. RH bilježi svega 16% recikliranja komunalnog otpada i ne predvodi europske trendove u smanjenju količina komunalnog otpada koji još uvijek dominantno završava na odlagalištima.
Časopis KOMUNAL već godinama nastoji predano i odgovorno obraditi što više tema iz područja gospodarenja otpadom i posebice potrebu afirmiranja procesa recikliranja. Ovim priopćenjem pridružuje se obilježavanju važnog svjetskog dana, iznoseći prijedlog da se upravo u trenucima najveće društvene, ekonomske i zdravstvene krize modernog doba pokuša skrenuti pozornost građanima na njihov pristup recikliranju i poboljšanje navika.
Ove se godine pozitivnim primjerom ističe indijska punionica vode koja je upravo na svjetski dan recikliranja za svojih 500 radnika osigurala recikliranu radnu odjeću koja je izrađena od inovativnih vlakana za koje su poslužile upravo korištene plastične boce. Proglašeno je i 10 ”heroja recikliranja” kojima je Global Recycling Foundation isplatio nagradu u iznosu od 1.000 USD, a izabrani su između 2.000 pristiglih prijava iz cijelog svijeta, odnosno sa svih kontinenata. Pobjednicima je tako priznata požrtvovana predanost i inovativnost u lokalnom recikliranju, a njihov rad pokriva sve dijelove industrije recikliranja, od najproblematičnije plastike do recikliranja tekstila ili automobilskih guma do ponovne uporabe kućanskih predmeta.
EU je Zelenim planom ponovno potvrdila važnost suradnje i otvorila prostor za nove inicijative država, organizacija i pojedinaca kako bi se ojačala kružna ekonomija i kako bismo ponovno iskoristili više resursa iz otpada, umjesto da se nastavi izvlačenje sirovina iz prirodnih ekosustava.
– Odgovoran i ekološki osviješten pristup je posebno važan u aktualnom i izazovnom vremenu kakvo upravo sada proživljavamo. Uzroci virusa se vjerojatno nalaze i u kontaminiranom okolišu, a prevelika degradacija okoliša i sve snažniji utjecaj klimatskih promjena povećavaju vjerojatnost izbijanja zaraznih bolesti, ističe Particija Prstačić, izvršna urednica časopisa KOMUNAL. Nesumnjivo je kako će se u narednim mjesecima unutar EU zemalja znatno povećati opasan i neopasan medicinski otpad, ali to će se događati i u domaćinstvima gdje će biti puno praznih boca od sredstva za pranje ruku i antibakterijskih sapuna.
– S druge strane, život se mora odvijati normalno u smislu prehrane i potrošnje elementarnih dobara, stoga sada vidimo priliku za još odgovornije postavljanje građana prema otpadu. Unutar kućanstava, sada kada se najviše ljudi prisilno zadržava u kućama i stanovima, imamo mogućnost za posvetiti više pažnje i vremena recikliranju otpada te za odgovorno promišljanje o tome što sve bacamo, a što bi se moglo sačuvati, obnoviti ili reciklirati, zaključuje Prstačić.